Što nas čeka u 2015. godini u svijetu financija (i osvrt na 2014.)

Kad su financije u pitanju, 2014. bila je jedna od burnijih godina. Od deflacije, preko pada potrošnje i investicija do pada kreditnih aktivnosti banaka i financijskih institucija.

Istina, smanjene su kamatne stope na kredite građana, ali i građani su postali oprezniji s novcem.

Izmijenjen je zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, dogodile su se promjene po pitanju zaštićenih računa i novog Obiteljskog zakona. Tu su i promjene u mirovinskom sustavu, a i privatizacija Croatia osiguranja ostavit će posljedice u 2015. godini.

U 2015. godini očekuje nas izmjena Zakona o porezu na dohodak, oporezivanje kamata na štednju, vraćaju se poticaji za stambenu štednju, mijenja se porez na dobitke od klađenja, a i s prvim danima 2015. stupaju na snagu izmjene u oporezivanju nekretnina.

Osvrćemo se na sve ove teme u prvom članku na Progreso blogu u 2015. godini.

Deflacija – svakidašnjim rječnikom

Deflacija podrazumijeva pojavu općeg pada razine cijena dobara i usluga zbog nerealnog rasta vrijednosti novca. Pojava rasta vrijednosti novca posljedica je nedovoljne količine novca u optjecaju.

Nedostatne investicije i manjak potrošnje uslijedili su zbog nedovoljne količine novca u optjecaju i smanjene kreditne aktivnosti banaka. Plasiranje kredita na tržište za hrvatske banke predstavlja rizik zbog visoke stope nezaposlenosti, bujanja sive ekonomije (rad na crno, prijave zaposlenika na minimalac, neisplaćivanje plaća), stagnacije primanja i sl.

Popratna je pojava uz deflaciju povećanje stope nezaposlenosti zbog cjelokupne smanjene potražnje u ekonomiji. Slijedi povećanje nelikvidnosti poduzeća i rast uvoza robe i usluga.

S obzirom na to da deflacija uzrokuje rast vrijednosti novčane imovine, pogoduje vlasnicima novca, odnosno imućnim građanima. Istovremeno smanjenje  potrošnje dovodi do porasta nezaposlenosti i gospodarske krize, a siromašne građane čini  siromašnijima.

Hrvatska 2014. godinu završava u zoni deflacije

Ekonomski rast zemlje podrazumijeva povećanje potencijalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), koji ovisi o prirodnom bogatstvu zemlje  i sposobnostima ljudi da uz veću produktivnost osiguraju rast investicija, proizvodnje i životnog standarda.

Depresija i deflacija nisu simptomi ekonomskog  rasta.

Kakve će posljedice ostaviti deflacija na nacionalnu ekonomiju?

Deflacija je višeslojna pojava koja između ostalog povećava odnos javnog duga i BDP-a, pogoduje plasmanu loših kredita,  povećanju uvoza robe i usluga te rastu stope nezaposlenosti.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju znatno je olakšao uvoz robe i usluga iz zemalja članica. Jačanje domaće valute dodatno pogoduje uvozu jer uz nerealnu vrijednost domaćeg novca roba iz inozemstva postaje jeftinija.

Hrvatsko će se gospodarstvo oporaviti ako poslovnu  politiku  usmjerimo na izvoz domaće robe i usluga. Na taj način povećat će se domaća proizvodnja, a time i potrošnja, doći će do rasta investicija, stvaranja novih radnih mjesta i sl.

Statistike za 2014. godinu

Usporedba 2013. i 2014. godine upućuje na pad BDP-a od 0,50%, prouzročen rastom uvoza roba i usluga. Solidna turistička sezona i dobit ostvarena u djelatnosti prerađivačke industrije nisu uspjeli nadoknaditi slabost investicija i potrošnje.

Potrošnja i investicije bilježe pad

Prosječna je neto plaća u Hrvatskoj 2014. godine iznosila 5.507,00 kn.  S obzirom na 2013. godinu plaće su u prosjeku porasle za  9,00 kn.

Cijene dobara i usluga koje građani koriste za osobnu potrošnju (prehrambene i higijenske potrepštine, režije, prijevoz i sl.) više su za 0,20% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 18,70%, odnosno 0,70% više nego lani. Stvarne brojke su i znatno veće.

Pridodamo li navedenim čimbenicima (visina primanja, razina cijena, stopa nezaposlenosti) pad izvoza domaćih roba i usluga, ne ostaje nam mnogo prostora za povećanje potrošnje i investicija.

Pad kreditne aktivnosti financijskih institucija

Promatrano na godišnjoj razini pad kreditnih plasmana stanovništvu iznosi 1,20%.

Nepovoljna kretanja na tržištu rada i gospodarstva općenito,  uzrok su smanjenoj kreditnoj aktivnosti banaka. Unatoč povoljnijim uvjetima kredita i visokoj likvidnosti kreditnih institucija, banke teško pronalaze dobre dužnike.

Kamatne su se stope na kredite građana prosječno smanjile u odnosu na prošlu godinu, a standardi odobravanja potrošačkih kredita i uvjeti kreditiranja poboljšali su se.

Prikaz iste kreditne linije u određenoj poslovnoj banci u 2013. i 2014. godini:

Godina	Maksimalni iznos kredita	Rok otplate kredita	Naknada za obradu kredita (%)	Nominalna kamatna stopa (%)	Efektivna kamatna stopa (%)
2014.	30000	10 godina	2,2	7,83	8,31
2013.	25000	10 godina	1	9,35	10,87

Manje kamatne stopa na kredite građanima

Kamata predstavlja jedan od oblika ostvarivanja dobiti na financijskim tržištima. Drugi oblici su prinosi od obveznica, kapitalna dobit od dionica, profit od mjenjačkih poslova i sl.

Za dužnika kamata predstavlja cijenu posuđivanja novca, a vjerovniku predstavlja dobit. Nominalna kamatna stopa predstavlja ugovorenu kamatnu stopu temeljem koje se izračunavaju mjesečni anuiteti.

Inflacija osporava vrijednost novca. Da se vrijednost novca koji dužnik treba vratiti banci ne bi smanjila, potrebno je povećati kamatnu stopu u odnosu na onu koja bi bila primijenjena u svijetu bez inflacije.

Realni kamatnjak predstavlja nominalnu kamatnu stopu korigiranu za stopu inflacije. S obzirom na to da se Hrvatska nalazi u deflaciji, stopa inflacije je negativna i iznosi -0,40%.

Građani oprezniji s novcem

U razdoblju recesije  važe se svaka kuna, a građani su  skloniji štednji.

U odnosu na kraj 2013. godine, kunski i devizni depoziti ostvarili su rast za 4,00%. Rastu kunskog depozita pridonio je blagi rast tečaja EUR/HRK u ovoj godini. Rast depozita bilježi se u sektoru stanovništva. Depoziti poduzećima smanjeni su zbog cjelokupne iscrpljenosti domaćega korporativnog sektora i otežanih uvjeta poslovanja.

Izmjena Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (ZFPPN)

Ministarstvo financija u koordinaciji s Hrvatskom narodnom bankom (HNB-om), Ministarstvom pravosuđa i poslovnim bankama donijelo je 2014. godine novi zakon o zateznim kamatama.

Stopa ugovorenih nominalnih kamata ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata utvrđene za odgovarajuću vrstu kredita. Propisana je  obveza HNB-a za utvrđivanjem prosječne kamatne stope u referentnom razdoblju, temeljem koje se izračunava referentna stopa.

Predloženim izmjenama i dopunama zakona nastoji se zaštiti i dovesti građane u ravnopravniji položaj prema vjerovnicima.

Zaštićeni računi u 2014. godini

U 2014. godini FINA je blokirala 319.890 transakcijskih računa građana.

Ministarstvo socijalne skrbi i Ministarstvo financija potpisali su s najzastupljenijim ovrhovoditeljima (banke, teleoperateri, HEP, HRT, komunalna i druga javna poduzeća) sporazum o oprostu dugovanja socijalno najugroženijim građanima Hrvatske.

Socijalno najugroženiji građani su korisnici pomoći za uzdržavanje, doplatka za pomoć i njegu, osobe  koje primaju invalidnine,  beskućnici, umirovljenici s mirovinom do 2.500,00 kuna i nezaposleni dulje od godinu dana, pod uvjetom da imaju samo jednu nekretninu i da nemaju ugovorenu oročenu štednju.

Blokirana primanja građane dovode u nepovoljan ekonomski i socijalni položaj. Stoga će se socijalno najugroženijim građanima oprostiti dugovi prema poduzećima u državnom vlasništvu pod uvjetom da ne prelaze iznos od 25.000,00 kn, a ako se radi o privatnim tvrtkama granica je 10.000,00 kn.

Brisanje duga započet će  1. siječnja 2015. godine.

Novi obiteljski zakon

S prvim danom rujna 2014. godine uveden je u primjenu novi zakon o upravljanju nekretninama koje su stečene u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici. Partner u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici  ne smije bez pisane suglasnosti drugog partnera prodati ili opteretiti založnim pravom zajedničku imovinu (npr. obiteljski dom).

Prilikom realizacije stambenog ili hipotekarnog kredita, prema novom obiteljskom zakonu, banka je dužna za upis založnog prava na nekretninu zatražiti suglasnost bračnog ili izvanbračnog druga zemljišno knjižnog vlasnika nekretnine.

Vlasnik nekretnine koja se kupuje ili zalaže dužan je banci priložiti:

• Izjavu da nekretnina nije bračna/izvanbračna stečevina.
• Pisanu suglasnost bračnog/izvanbračnog partnera za otuđenje i/ili opterećenje nekretnine koja predstavlja bračnu/izvanbračnu stečevinu.

Novim je zakonom na minimum svedena mogućnost da jedan od supružnika na svoju ruku i bez znanja drugog proda ili optereti hipotekom zajedničku imovinu. Cilj zakona je zaštita obiteljskog doma.

Promjene u  mirovinskom sustavu

U mirovinskom sustavu Hrvatske razlikujemo prvi i drugi obvezni mirovinski stup.  Doprinosi uplaćeni u prvi stup troše se za isplatu mirovina sadašnjim umirovljenicima. Uvođenjem drugoga stupa dovedena je u korelaciju mirovina s rezultatom rada pojedinca, odnosno radnim stažem.

Doprinosi uplaćeni u drugi stup štede se za isplatu budućih mirovina sadašnjih zaposlenika (osiguranika).

Novim zakonom o obveznim mirovinskim fondovima, koji je stupio na snagu u kolovozu 2014., uvode se promjene u drugi stup. Mirovinski fondovi drugoga stupa podijeljeni su u tri kategorije (A, B i C) s obzirom na strukturu portfelja.

A predstavlja najrizičniju, a C najmanje rizičnu kategoriju. Rizičnije oblike financijske imovine predstavljaju, primjerice, dionice, koje dugoročno ostvaruju više prinose, ali u kratkom roku imaju veće oscilacije. Manje rizični oblici poput obveznica ostvaruju niže prinose uz manje oscilacije.

Prema zakonskim odredbama, osiguranici kojima je ostalo deset godina do umirovljenja bit će prebačeni u B ili C portfelj, ovisno o odabiru. Pet godina pred umirovljenje osiguranici će automatski biti prebačeni u C portfelj, u svrhu maksimalnog očuvanja ušteđenog novca osiguranika.

Osiguranici svake tri godine mogu besplatno mijenjati kategoriju fonda (A, B i C), dok je promjena mirovinskog fonda (AZ, Erste Plavi, PBZ Croatia osiguranje i Raiffeisen OMF) moguća gotovo svaki tjedan, prema želji osiguranika.

Osiguranje tražbine kredita kod Croatia osiguranja

Croatia osiguranje vodeće je osiguravajuće društvo kada je u pitanju osiguranje otplate kredita građana Republike Hrvatske. Od 2014. godine ovo osiguravajuće društvo nalazi se u 60,00%-tnom vlasništvu Adris grupe, dok se svega 28,00% dionica nalazi u rukama Republike Hrvatske.

Privatizacija Croatia osiguranja uzrokovala je izmjene, ali i raskide ugovora o osiguranju kredita s poslovnim bankama Republike Hrvatske. Posljedice će biti vidljive u 2015. godini.

Što nas očekuje u 2015. godini?

Dobro je da smo svjesni ključnih najavljenih promjena:

Izmjene zakona o porezu na dohodak

S prvim danom 2015. godine nastupaju izmjene poreza na dohodak, a primjenjuju se za plaće iz prosinca 2014.  Mijenja se iznos osobnog odbitka, a dolazi i do promjena poreznih razreda za obračun poreza na dohodak.

Iznos osobnog odbitka (neoporezivi dio plaće) povećava se sa 2.200,00 kn na 2.600,00 kn, što znači da će za istu visinu plaće biti manji porez.

Kod poreznih razreda promijenjen je prag za oporezivanje dohotka s najvišom stopom od 40,00%. Prag se podiže s dosadašnjih 8.800,00 kn na 13.200,00 kn. Porezne izmjene donijele su i veliku promjenu za minimalac te po prvi puta minimalna bruto plaća neće biti oporeziva.

Prikaz trenutačnih i najavljenih poreznih razreda :

–	POREZNI RAZREDI U 2014.	POREZNI RAZREDI U 2015.
stopa poreza 12,00%	od 0,01 kn do 2.200,00 kn	od 0,01 kn do 2.200,00 kn
stopa poreza 25,00%	od 2.200,01 kn do 8.800,00 kn	od 2.200,01 kn do 13.200,00 kn
stopa poreza 40,00%	od 8.800,01 kn do neograničeno	od 13.200,01 kn do neograničeno

Izmjenom Zakona na dohodak nešto više od milijun zaposlenih u siječnju 2015. trebalo bi dobiti veće plaće.

Namjera Vlade je povećati osobnu potrošnju građana. Očekivanja HNB-a su da će se u potrošnju preliti zanemariv dio BDP-a. Ostatak će vjerojatno poslužiti za daljnje razduživanje građana, ali i podmirenje povećanih poreznih i komunalnih opterećenja kojima će jedinice lokalne samouprave pokušati nadomjestiti prihod bez kojeg ostaju izmjenama u oporezivanju dohotka.

Oporezivanje kamate na štednju

Građani koji drže ušteđevinu u bankama, od 1. siječnja 2015. godine plaćat će porez na kamate ostvarene  štednjom, po stopi od 12,00%.

Građani koji ostvaruju viškove trebaju novčana sredstva investirati u različite oblike imovine, a samim time gubici od poreza na kamate postat će neznatni.

Vraćeni poticaji za stambenu štednju

Za uplate novčanih sredstava na račun stambene štednje u 2014. godini država neće isplaćivati poticaje.

Vlada je odlučila uredbom izmijeniti Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje, te je uvela promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava (DPS). Od 2015. godine poticaj će se određivati kao postotak prosječne kamate na oročenu štednju kroz 12 mjeseci, uvećan za tzv. “faktor stabilizacije kamatne stope” (izračunava se iz prosjeka prinosa na državne obveznice čiji je preostali rok dospijeća pet godina).

Porez na sreću

Građani su u 2014. godini plaćali porez na dobitke od klađenja veće od 750,00 kn. Država namjerava prikupiti  dodatan novac za državnu blagajnu proširenjem poreza na sve dobitke od klađenja.

Izmjenama Zakona o igrama na sreću oporezovat će se poreznom stopom od 10,00% svi dobici od igara klađenja do 10.000,00 kuna.

Porez na nekretnine

Iako je porez na nekretnine najavljen tek za 2016. godinu, već s prvim danom 2015. godine stupaju na snagu neke izmjene.

Uvodi se porez na dodanu vrijednost (PDV) na građevinsko zemljište za novogradnju. PDV-om se zamjenjuje dosadašnji porez na promet nekretninama od 5,00% koji se do sada plaćao na vrijednost tog zemljišta.

PDV od 25,00% neće se više obračunavati samo na troškove građenja stana i njegovo opremanje, odnosno na metar kvadratni novogradnje, nego i na građevinsko zemljište na kojem se stan nalazi. To znači veći porasti troškova samom investitoru.

Za pretpostaviti je da će investitori porast troškova prevaliti u konačnu cijenu stana. S obzirom na to da cijenu nekretnina određuje odnos ponude i potražnje, moguće je da će za krajnjeg kupca sve ostati približno isto.

Budući da se istodobno kod novogradnje ukida porez na promet nekretninama, kupci nekretnina više neće morati platiti oko tisuću eura tog poreza.

Kod korištenih, useljenih stanova ne mijenja se ništa te oni i dalje podliježu samo stopi oporezivanja od 5,00% poreza na promet nekretnina.

Cjelokupno hrvatsko gospodarstva posljednjih recesijskih godina mogli bismo opisati riječju „kaos“. Priča se jedno, a radi drugo, što je vidljivo i iz promjena najavljenih za 2015. godinu.

Prodajom preostale državne imovine i  višim poreznim nametima nastoji se prebaciti javni dug na leđa građana. No u trenutačnim prilikama (niska primanja, visoki troškovi života i velika stopa nezaposlenosti) građani su ionako preopterećeni vlastitim dugom.

Na području gospodarstva ni u 2015. godini ne možemo očekivati znatnije promjene; očekuje se blagi rast izvoza i buđenje inflacije čime bi se trebala povećati potrošnja građana. Navedeno bi moglo utjecati na usporavanje rasta stope nezaposlenosti. Veliku utjehu građanima predstavlja najavljena stabilnost tečaja.

Ne radi se o dramatičnim promjenama, ali ako ostvareni  scenarij iz 2014. godine Vlada shvati kao ozbiljno upozorenje, promjene u fiskalnoj politici mogle bi barem kratkoročno olakšati život građanima (npr. cijena nafte). Vjerojatno bi i stagnaciju u gospodarstvu građani prepoznali kao dobar znak.

Ulaganje u znanje i suzbijanje sive ekonomije moglo bi predstavljati korak u pravom smjeru, bez većih financijskih izdataka.

Iako nam se ne čini tako, psihologija igra veliku ulogu. Najbolje što možemo napraviti za buduće naraštaje jest ne dopustiti panici da pogorša situaciju. Sljedeća godina bit će skromna i financijski zahtjevna za hrvatske građane. Primanja nisu dostatna za namirenje životnih troškova, a dobivanje kredita u recesiji iz dana u dan postaje sve teže.

Sve veći broj građana kuca na vrata kreditnih posrednika. Poznavanje uvjeta svih poslovnih banaka postalo je nužno za realizaciju kredita prezaduženim građanima. Rješavanje stambenog pitanja po najpovoljnijim uvjetima, smanjivanje mjesečnih novčanih obveza, zatvaranje ovrha, plaćanje fakulteta i sl., zahtijeva stručnu pomoć.

Možda je 2015. posljednja godina koju trebamo financijski preživljavati. Učinimo to zajedno!

Image courtesy of Danilo Rizzuti at FreeDigitalPhotos.net