Savjeti / Progreso grupa / 23/09/2014 / 4 komentar
U zadnje vrijeme članke na blogu pišemo kao reakciju na situacije koje se događaju u Progreso poslovnicama u Zagrebu, Rijeci, Čakovcu i Osijeku.
Aktualna tema prošli tjedan, a time i upiti građana koji su nas zatrpali pozivima, bila je Porez na štednju.
Očigledno je da je komunikacija na temu uvođenja novih poreza i promjena prema građanstvu nije na razini koja bi trebala biti, jer većina (!) ljudi koji su nas zvali misle da će im se oporezovati čitava njihova štednja na računu.
Ovo, naravno nije točno. Predmet oporezivanja je kamata na štednju, a ne glavnica. Osim toga, donosimo i pregled ostalih detalja koje smatramo bitnima na temu poreza na štednju.
Štednju možemo slikovito prikazati kao odricanje danas da bismo mogli uživati sutra. S obzirom na to da smo sami sebi uskratili korištenje novčanih sredstava na dogledno vrijeme, želimo tijekom toga razdoblja uprihoditi najveću moguću dobit.
Odavno su ljudi shvatili da su vrijeme i novac usko povezani! Štednja u banci pruža sigurnost i mogućnost raspolaganja sredstvima ako nam žurno zatrebaju, a na taj se način ostvaruje i stimulativna dobit.
Od nove godine Vlada uvodi porez na kamatu na štednju
Oporezuju se svi depoziti
Vlada je najavila uvođenje poreza na štednju od 1. siječnja 2015. godine po stopi od 12%.
Prema prvobitnim najavama od oporezivanja su trebali biti izuzeti depoziti do visine 400.000,00 HRK, no najnovijom odlukom Vlade oporezivanju će biti podvrgnuti svi depoziti, neovisno o iznosu uloženih sredstava.
Kamatne stope na kratkoročne depozite stanovništva u hrvatskim bankama kreću se između 2,5 i 3,5%, ovisno o valuti i roku ugovaranja.
Kamatnjaci na depozite stanovništva u ostalim članicama Europske unije znatno su niži, od 1,0 do1,5%. Porez na dobit ostvarenu štednjom u većini članica EU iznosi oko 35%.
Iz toga proizlazi da štednja u hrvatskim bankama još uvijek predstavlja poticajnu štednju.
Izvući novac iz banke ili ne?
Ne oporezuje se glavnica
Potrebno je naglasiti da se oporezuje dohodak od štednje ili uprihođena kamata na uloženi novac, a ne glavnica štednje. Razliku je jednostavno prikazati u nekoliko primjera koji slijede:
Primjer :
Oročili ste 12.000,00 kn uz 2,4% kamate na godinu dana. Na uloženi novac zaradili ste kamatu u iznosu od 288,80 kn. Na dobiveni novac naplatit će vam porez od 12%, što iznosi 34,66 kn. Na oročenih 12.000,00 kn zaradili ste iznos od 254,14 kn.
Oročili ste 10.000,00 eura uz 2,75% kamate na godinu dana. Na uloženi novac zaradili ste kamatu u iznosu od 275,76 eura. Na dobiveni novac naplatit će vam porez od 12%, što iznosi 33,09 eura. Na oročenih 10.000,00 eura zaradili ste iznos od 242,67 eura.
Oročili ste 500.000,00 kn uz 3,1% kamate na godinu dana. Na uloženi novac zaradili ste kamatu u iznosu od 15.543,12 kn. Na dobiveni novac naplatit će vam porez od 12%, što iznosi 1865,17 kn. Na oročenih 500.000,00 kn zaradili ste iznos od 13.677,95 kn.
Radi lakšeg ilustriranja koliki je to gubitak za građane, preračunat ćemo oporezovani iznos u umanjenu kamatu. Uvođenjem poreza na štednju, na primjer 12%, spustit će se kamata od 3,3% na 2,904%.
Evo i hipotetskog izračuna s okruglim brojkama:
Oročeni iznos: 10.000 kn
Kamata: 1%
Kamata: 1%
Nakon godinu dana, zarada na kamati (bez poreza) bila bi 100 kn.
Dakle na računu bismo imali 10.100 kn.
Porez na štednju je 12%, dakle na 100 kn kamate iznosio bi 12 kn.
Kamata bi nakon oporezivanja umjesto 100 kn, bila 88 kn.
Na računu bismo imali 10.088 kn.
Realna postotna promjena na ukupan iznos je -0.12%.
Kako izbjeći porez na štednju?
Bijeg kapitala u druge oblike imovine
Novac je najbolje investirati u različite oblike imovine kako bismo gubitke od poreza na uprihođenu kamatu sveli na minimum.
Mnogi oblici stjecanja dohotka od imovine danas su na neki način oporezovani, uključujući dividende iznad određenog iznosa, najamnine od iznajmljivanja stanova, dohodak od poduzetničkih ulaganja, iznajmljivanja turističkog smještaja i sl. Ekonomski stručnjaci drže da bi Vlada trebala imati isti porezni tretman prema svim oblicima prihoda od kapitala.
Jednaki porezni tretman prema svim oblicima dohotka od imovine (dividende, najamnine, korporativna ulaganja i sl.) spriječio bi bijeg kapitala iz jednog oblika imovine u drugi.
U protivnom bi uvođenje poreza na štednju moglo dovesti do bijega kapitala u druge oblike imovine. Bankari okupljeni u udruzi nemaju stav o oporezivanju kamate na štednju jer to nije porez bankama, nego štedišama.
S druge strane, ako će se zbog oporezivanja smanjiti broj štediša, vjerojatno slijedi rast kamate na štednju, a time i na kredite.
Građani koji ostvaruju visoke prihode raspoređuju svoje investicije. Upoznati su s ponudom na financijskom tržištu i uz pomoć savjetnika investiraju novac u različite oblike imovine.
Na financijskom tržištu ostvaruju dobit i trpe gubitke. Dio klijenata Progreso grupe nije spreman preuzeti rizik gubitaka.
Uostalom, veći dio građana Hrvatske primoran je pomno razmisliti o svakoj kuni i dobiti koju na njoj može ostvariti. I mi „obični ljudi“ trebali bi rasporediti investicije!
Uvođenjem poreza na kamate Vlada bi dobila novi izvor financiranja, no poskupio bi izvor financiranja banaka.
Građani koji nisu spremni preuzeti dodatan rizik što ga sa sobom nose alternativni oblici štednje s višim prihodima, odabirom oročenog depozita u banci ostvarit će zadovoljavajuće prihode.
Bijeg depozita iz hrvatskih banaka?
Oporezivanje kamate na štednju ne bi trebalo prouzročiti bijeg kapitala u inozemstvo jer većina članica EU ima ne samo znatno viši porez na kamatu nego i nepovoljniju kamatu na štednju.
Oporezivanje kamate na štednju znatniji bi utjecaj na građane moglo imati samo neizravno, utjecajem na gospodarstvo.
Na odluku o povlačenju štednje kod dijela hrvatskih građana najvjerojatnije neće utjecati porez na kamatu na štednju, nego sve nepovoljnije životne okolnosti: niska primanja i visoki životni troškovi.
Posljedično bi moglo doći do pada broja ali ne i bijega deponenata.
Štednja u čarapi ima rupu
Iz dana u dan u Progreso grupi sve se više susrećemo s građanima koji su izgubili vjeru u Vladu i bolje sutra za hrvatsko gospodarstvo, a time i stabilno financijsko tržište.
Velik dio građana odlučuje se za držanje novaca doma, pod izlikom da na taj način ni država ni banka ili koja treća institucija neće zaraditi na njima.
Je li držanje novaca u čarapi štednja?
U najboljem slučaju kod štednje bismo u dogledno vrijeme trebali imati jednaku ili veću sumu novaca nego kad smo započeli štedjeti.
Novac koji držimo kod kuće podložan je inflaciji, odnosno porastu opće razine cijena i usluga, koja iznosi 2,0 – 3,0 % godišnje.
Inflacija u posljednjih 20 godina iznosi 74% (DZS). Ako je netko tada štedio za crne dane u čarapi, danas su mu crni dani u svakom slučaju, jer mu je vrijednost ušteđevine pala skoro dvostruko.
Vrijednost novca moramo sagledati realno. Realna vrijednost novca pokazuje realnu kupovnu moć novca u razmjeni za robu i uslugu.
Svakako se više isplati dobivati kamatu, pa makar i oporezovanu.
U protivnom, čovjek je izložen djelovanju još većeg poreza zvanog inflacija, koji uredno smanjuje vrijednost ušteđevine.
Siva ekonomija, rješenje na dlanu
Činjenica je da je četvrtini građana hrvatske rad na crno jedini izvor prihoda. Ni u Europi praksa nije puno drugačija.
Isplata „na ruke“ učestalija je u malim poduzećima, a udio primanja koja se na taj način radniku isplaćuju najveći je na jugu Europe (69,00 %), zatim slijede istočna i središnja Europa s udjelom od 29,00 %.
Zemlje s najvišim udjelom radnika koji su primali plaću „na ruke“ su Latvija i Hrvatska u kojoj 8,00 % radnika prima plaću na taj način. Svi koristimo usluge i kupujemo robu koja je povezana s neprijavljenim radom (pr. kupnja na crno putem oglasnika).
Primjer:
Djelatnik zaposlen u državnom poduzeću zarađuje 5.000,00 kn mjesečno. U slobodno vrijeme radi „na crno“ i zarađuje dodatnih 10.000,00 kn mjesečno.
Vjerojatno može mjesečno uštedjeti 5.000,00 kn, odnosno 60.000,00 kn godišnje. Ako oroči 60.000,00 kn na godinu dana uz kamatnu stopu od 3,3 %, u godinu dana zaradit će 1.980,00 kn.
Ako Vlada uvede porez od 12,00 % na kamatu, djelatnik će državi platiti 237.60 kn. Da je platio porez zarađen od dodatnog prihoda, država bi na tih 60.000,00 kn puno više omastila brk.
Uvođenje poreza na kamatu štednje utjecat će u određenoj mjeri na građane koji svakodnevne životne potrebe zadovoljavaju putem kredita.
Naime, pasivna i aktivna kamata, odnosno kamata na štednju i kredite su povezane. Potrebno je obrazovati građane kako bi novce investirali u različite oblike imovine, a samim time gubici od poreza na kamate postat će neznatni. Uz pomoć financijskih stručnjaka Progreso grupe uložite najisplativije teško stečeni novac.
Dio novaca možete oročiti na godinu dana i na ostvarenu dobit platiti porez na štednju. Sam porez na kamatu od štednje nećete znatnije osjetiti s obzirom na to da je riječ o manjem iznosu. Dio novaca možete investirati u policu životnog osiguranja. Na taj način ostvarujete dobit koja je neoporeziva, osim ako osiguranik u godini isplate mora ili želi podnijeti poreznu prijavu, jer u toj prijavi ima obvezu prijaviti i dohodak od osiguranja, pa može iz toga proizaći i obveza plaćanja poreza. Može se i tom ''isplatnom porezu'' doskočiti sa promjenom korisnika za doživljenje i obično ljudi prije samog isteka osiguranja stavljaju umirovljenike kao korisnike, jer oni ne moraju podnositi poreznu prijavu. Osim mogućnosti ''izbjegavanja poreza'' i povećanja svoje imovine, uplatom u osiguranje dodatno štitite obitelj od financijskih gubitaka koji mogu nastati uslijed potpunog ili djelomičnog gubitka vaše radne sposobnosti, bolesti ili smrti, što naravno ovisi o izboru programa/pokrića. Ostatak možemo raspodijeliti u stambenu štednju, dobrovoljni mirovinski fond ili za vas posebno prilagođene investicijske programe. Postoje različiti oblici ulaganja, a na neke od njih Vlada ne može utjecati. Financijski posrednici Progreso grupe pomažu klijentima u raspodjeli investicija.Uspjeli ste uštedjeti 15.000,00 HRK.
rođaka je imala ušteđevinu u njemačkoj i 2015 g je prebacila štednju u hrvatsku. Da li je ona dužna platiti porez na štednju, (platila je porez na kamate u hrvatskoj) jer ga nije platila ni u njemačkoj ni u hrvatskoj
Poštovana,
Vaša rođaka će vrlo vjerojatno trebati platiti porez na ostvarene kamate na štednju u Hrvatskoj. Obračun će joj doći na početku iduće godine.
Lijep pozdrav
Interesantno je da nitko od vas strucnjaka ne spominje i prirez koji je jos minimalno 10 % u stvarnosti porez na stednji je u konacnici min. 22%
Poštovani,
primarna djelatnost Progreso grupe je kreditno posredovanje. Tematiku koja se ne odnosi na taj dio obrađujemo u onoj mjeri koliko nam to vrijeme i znanje dozvoljavaju.
Prije svega voljela bih naglasiti da se referirate na tekst koji je objavljen 2014. godine. Neke su se stvari do danas promijenile. Čim budemo u mogućnosti ažurirati tekst, učinit ćemo to.
S druge strane Progreso grupa je na raspolaganju građanima iz cijele Hrvatske, uistinu neki imaju prirez 10%, ali neki imaju prirez 0%.
Za sva dodatna pitanja vezana uz financijski dio i štednje slobodno se javite našem direktoru odjela financijskog posredovanja, Zoranu Baliji.
Srdačan pozdrav!