Mirovina



  • Connector.Connector.

    Kako živi većina umirovljenika danas?

  • Connector.Connector.

    Kako zamišljamo život u mirovini?

  • Connector.Connector.

    Što smo poduzeli do sada?

Mirovina

Što je za mene najbolje? Na to pitanje nema univerzalnog odgovora jer postoji nekoliko načina za osiguranje boljeg života u mirovini. Niz situacija odlučuje koje rješenje odabrati. Neka od pitanja mogu biti:

  • Jesmo li riješili stambeno pitanje ili ga namjeravamo rješavati kroz određeno vrijeme?
  • Imamo li obitelj za koju smo odgovorni?
  • Koje vrijeme imamo do umirovljenja?
  • Koji rizik smo spremni preuzeti na sebe?
  • Imamo li privatni obrt/tvrtku ili radimo za drugoga?

Pitanja doista možemo nabrajati u nedogled, no u pravilu nema lošeg proizvoda za zbrinjavanje treće životne dobi, samo neki bolje a neki lošije podržavaju naša očekivanja, naš životni stil i navike.

Male državne mirovine su problem većine razvijenih zemalja, ne samo Hrvatske. Razvijene zemlje, svjesne tog problema, uredile su sustave i zakonske mogućnosti da se osoba sama za sebe pobrine i na taj način skinule dio odgovornosti sa sebe. Međutim, kako to izgleda u Hrvatskoj? Većina umirovljenika danas prima mirovinu samo na osnovi 1. stupa, odnosno na osnovi nekadašnje međugeneracijske solidarnosti, koju je davne 1889 godine osmislio Otto von Bismarck.

Pretpostavke na kojima je stvoren spomenuti sustav podržavale su generacijsku solidarnost na način da je sustav producirao višak vrijednosti. U to vrijeme, i sljedećih šezdeset godina, sustav je dobro funkcionirao. Što se dogodilo u zadnjih 40 godina?

  • Manji prirodni prirast stanovništva; Promjena demografske slike pokazuje kako se manje ljudi rađa u odnosu na stopu mortaliteta i u prosjeku postajemo sve starije stanovništvo.
  • Uznapredovala medicina omogućuje produženje životnog vijeka; Prosječni umirovljenik je 60-ih godina živio 3 godine u mirovini dok današnji umirovljenik 15 godina uživa mirovinu, unatoč činjenici da je i radni vijek produžen za 5 godina.
  • Razvoj tehnologije omogućuje da uz manje ljudskih resursa proizvodimo veće količine roba i usluga, što uzrokuje sve više ukidanja radnih mjesta.
  • Produženo je vrijeme školovanja pa je i početak radne aktivnosti pomaknut. Samim time kasnije počinjemo uplaćivati u mirovinske fondove i kraće uplaćujemo.
  • Velika nezaposlenost

Ima još mnoštvo razloga, ali ovih pet je ključno uzmemo li u obzir da nije za očekivati kako će se trendovi uskoro mijenjati u korist umirovljenika. U Hrvatskoj se 2002. godine dogodio početak mirovinske reforme, te je izdvajanje za mirovine povećano sa 19,5% na 20% bruto plaće. Sustav je nazvan “sustav 3 stupa”. Za 1. stup je određeno 15% a za 2. stup 5% bruto primanja. Uplata iz 1. stupa odlazi postojećim umirovljenicima za današnje mirovine po starom sistemu međugeneracijske solidarnosti.

Veći dio isplata u mirovini ovisi nam o kapitaliziranom iznosu u 2. stupu i to je naš novac na našem računu. Izborom 2. stupa možemo utjecati na iznos mirovine u konačnici, jer termin “drugog stupa” predstavljaju fondovi koji ostvaruju različite prinose na naš novac. Ostaje otvoreno pitanje hoće li nam sredstva iz 1. i 2. stupa biti dostatna za kvalitetan ili ikakav život u trećoj životnoj dobi, s obzirom da su jedino spomenuta dva stupa zakonski obavezna.

Kakva su predviđanja?

Većina analitičara i ekonomskih stručnjaka predviđa kako će mirovina koju ćemo uživati iznositi otprilike 40% od današnje neto plaće koju zarađujemo. Je li to dovoljno? Osim toga, što je sa 3. stupom? Mirovinski sustav sagrađen je od tri dijela od kojih je treći dobrovoljna mirovinska štednja. Zašto ju ne koristimo? Imamo li osjećaj da je vrijeme da se pobrinemo sami za sebe ili još uvijek očekujemo živjeti na teret vlastite djece? Na tržištu kapitala postoji nekoliko rješenja, a neka od njih su:

  • Osiguranje života
  • osiguranje života povezano sa investicijskim fondovima
  • dobrovoljni mirovinski fond
  • rentna štednja

Neki analitičari tvrde kako mirovinski sustav neće opstati u ovom obliku, te kako je potrebno još veći dio tereta prebaciti na same građane. Na nama je da razmislimo koliko sredstava mjesečno možemo odvojiti za financijsku sigurnost zvanu mirovina, te uz pomoć iskusnog savjetnika za osobne financije kreiramo plan za blagostanje u trećoj životnoj dobi. Javite se što prije, jer i vrlo maleni iznosi puno znače na dugi vremenski rok. Sretno!

Mirovinska štednja

Dobrovoljna mirovinska štednja

Dobrovoljni mirovinski fond ili treći stup, najbolji je ulog u treću životnu dob.

Ovdje smo izdvojili najvažnije karakteristike kako bismo što vjernije dočarali prednosti uplate sredstava upravo u taj vid štednje. Država je, isto tako, odlučila skrenuti pozornost na važnost uplate u treći obrok mirovine, putem poticajnih sredstava i porezno priznatog odbitka poslodavcima.

  • veća mirovina – klijenti će dodatni obrok mirovine, ostvaren uplatama u dobrovoljni mirovinski fond (III. stup), dobivati neovisno o ostvarenoj mirovini iz I. i II. stupa ranije umirovljenje – raspolaganje imovinom moguće je već s navršenih 50 godina života (bez obzira na redovni radni staž)
  • fleksibilnost – visinu i dinamiku uplata u fond određuje pojedinac prema svojim financijskim mogućnostima državna poticajna sredstva (DPS) – država stimulira ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku štednju s dodatnih 15% na uplaćena sredstva u jednoj kalendarskoj godini i samo po jednom dobrovoljnom mirovinskom fondu, a do ukupno uplaćenog iznosa od 5.000 kn godišnje. To znači da je moguće uvećati iznos na računu za 750 kn DPS-a godišnje. Državna poticajna sredstva klijent može ostvariti bez obzira ostvaruje li ih već na osnovi stambene štednje sredstva na osobnom računu su nasljedna – ukupan iznos sredstava uplaćen tijekom štednje na osobni račun, odnosno ukupan iznos kapitaliziranih sredstava je u cijelosti nasljedan. Prilikom ispunjavanja Zahtjeva za učlanjenje u dobrovoljni mirovinski fond klijent odabire nasljednika kojeg na jednostavan način uvijek može promijeniti. prednosti za poslodavce – ukoliko poslodavac odluči uplaćivati ratu štednje za svoje zaposlenike, može to napraviti na način da bruto plaću umanji za ratu štednje čime se smanjuje porezna osnovica i ostvaruje štednja.

Članovi dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu postati svi građani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Članovi mogu biti i građani koji nisu zaposleni, koji u trenutku pristupanja dobrovoljnom mirovinskom fondu imaju više od 50 godina, pa i oni koji su još školarci ili čak i mlađi. Članstvo se ne prekida prestankom uplaćivanja sredstava. U slučaju da član privremeno nije u mogućnosti uplaćivati sredstva, ostaje punopravan član i njegova sredstva se i dalje oplođuju.

Usmjerite svoje financije

Ugovorite svoj termin za financijsko savjetovanje


Vaše ime i prezime (obvezno)

Telefon (obvezno)

Vaš email (obvezno)

Vaša poruka


Ljudi često odgađaju suočavanje s financijama, ali kad se jednom odluče, uglavnom kažu da im je to jedna od najboljih financijskih odluka u životu “Pao mi je kamen sa srca.” Naravno, osjećaju se sigurnije.Zoran Balija, savjetnik u planiranju osobnih financija
Zoran Balija

Vaše ime i prezime (obvezno)

Telefon (obvezno)

Vaš email (obvezno)

Vaša poruka

Ljudi često odgađaju suočavanje s financijama, ali kad se jednom odluče, uglavnom kažu da im je to jedna od najboljih financijskih odluka u životu; “Pao mi je kamen sa srca.” Naravno, osjećaju se sigurnije.Zoran Balija, savjetnik u planiranju osobnih financija



…ili ako ipak trebate kredit

Kreditni upitnik je najbrži način da nas upoznate sa svojim financijskim željama i situacijom. Rješenje će vas već čekati na sastanku u Progresu!

Idemo na kreditni upitnik!

Traje do 10 min | Vaši podaci su 100% sigurni | Zovemo vas u roku od 24 sata



…ili ako ipak trebate kredit


Kreditni upitnik je najbrži način da nas upoznate sa svojim financijskim željama i situacijom. Rješenje će vas već čekati na sastanku u Progresu!

Idemo na kreditni upitnik!
  • Traje do 10 min.
  • Vaši podaci su 100% zaštićeni
  • Zovemo vas u roku od 24 sata


Newsletter


Primajte kvalitetne i relevantne članke s našeg bloga izravno na svoj email:

Odjava moguća jednim klikom miša