Oprost dugova socijalno ugroženim građanima

Pregovori između Vlade i vjerovnika oko otpisivanja dugovanja socijalno ugroženim građanima privode se kraju.

Ministarstvo socijalne skrbi i Ministarstvo financija nastoje potpisati s najzastupljenijim ovrhovoditeljima, a njih predstavljaju banke, teleoperateri, HEP, HRT, komunalna i druga javna poduzeća, sporazum o oprostu dugovanja socijalno najugroženijim građanima Hrvatske.

Vladi je u interesu postizanje sporazuma s glavnim vjerovnicima

Država ne može otpisati dugove građana prema vjerovnicima (pr. bankama, teleoperaterima, komunalnim poduzećima i sl.), to mogu učiniti sami vjerovnici.

S obzirom na to da se u posljednjih nekoliko godina dug građana prema navedenim vjerovnicima udvostručio i približio iznosu od 30 milijardi kuna, nužno je donijeti zakonsko rješenje kojim će se pomoći građanima.

Što sporazum donosi vjerovnicima?

Najveći problem predstavlja činjenica da se navedeni dugovi građana u financijskim knjigama vjerovnika (navedenih poduzeća i banaka) vode kao njihovi prihodi.

Vlada temeljem Pravilnika o porezu na dohodak stavlja na raspolaganje ovrhovoditeljima umanjenu osnovicu za oporezivanje, za iznos otpisanog duga.

Osim poreznih olakšica glavni stimulans ovrhovoditelja za izlazak u susret dužnicima jest činjenica da je riječ o  kategoriji socijalno najugroženijih građana (pr. ostali su bez posla, bez krova nad glavom, bolesni su i sl.), od kojih se ovrhovoditelji ionako neće moći naplatiti.

Kazna za ovrhovoditelje koji se protive sporazumu

Ministar financija Boris Lalovac odlučio je dakle nagraditi vjerovnike koji pristanu otpisati dugove socijalno najugroženijima porezno priznatim rashodom.

Vjerovnicima koji ne pristanu na oprost dugova zaprijetio je zakonskim moratorijem na ovrhe.

Primjerice, tijekom moratorija ne bi se mogle vršiti nikakve daljnje aktivnosti (naplata, ovrha, pripisivanje zatezne kamate, prodaja nekretnina, deložacija i sl.) prema tim građanima.

S obzirom na to da pregovori traju već godinu dana, postavlja se pitanje zašto Vlada nije uvela zakonski moratorij na ovrhe do završetka pregovora? Naime, tijekom cijele godine građanima se pripisuju zatezne kamate, naplaćuju sudski troškovi, vrše ovrhe i sl.

Skeptični vjerovnici

Stavimo li socijalnu komponentu na stranu, ključno je pitanje čime će Vlada motivirati privatne tvrtke da oproste milijune kuna. Riječ je, naime, o profiterskim, a ne o volonterskim poduzećima.

Pregled udjela  dugovanja građana prema vodećim vjerovnicima u lipnju 2014., kada je ukupan dug građana iznosio gotovo 28 milijardi kuna :

Teleoperatori još razmatraju prijedlog Vlade o sporazumu. Konkretnije, glavne nejasnoće im  predstavlja granica iznosa oprosta dugovanja koja iznosi do 10.000,00 kn.

Naime, dugovanja  građana do 10.000,00 kn prema bankama predstavljaju manja dugovanja u njihovu ukupnom dugu, a većinom obuhvaćaju dugovanja po kreditnim karticama i tekućim računima.

S druge strane, iznos duga do 10.000,00 kn u slučaju teleoperatera obuhvaća veliki dio ukupnoga duga građana prema njima, točnije  141 milijun kuna i 55.000 građana.

Tijek pregovora s vjerovnicima

Razmatranja o oprostu dugovanja socijalno ugroženim građanima započela su još u prvoj polovici 2014. godine, kada je Vlada najavila da će bankama i teleoperaterima ponuditi otpis dugova. Kasnije su u tu priču uvedena javna  i komunalna poduzeća.

Glavni adut Vlade u pregovorima s vjerovnicima predstavlja činjenica da je riječ o dugovanjima koja oni ionako ne mogu naplatiti.

Podizanje ovrha i sudskih tužbi  za vjerovnike predstavlja veći trošak od samog potraživanja od građana.

Posljednjih dana i teleoperateri pokazuju spremnost da najugroženijima otpišu dug. Čini se da se i kod njih budi socijalna svijest, ili jednostavno postaju svjesni da neće moći naplatiti određena dugovanja.

Dakle, možemo reći da je Vlada zasad privukla pažnju banaka, teleoperatera, komunalnih poduzeća i jedinica lokalne samouprave. Međutim, potrebno je točno definirati i dogovoriti uvjete oprosta duga građanima.

U početku se pregovaralo o oprostu duga do 10.000,00 kuna. S obzirom na to da je dio vjerovnika skeptičan prema navedenom iznosu Vlada je predložila da 10.000,00 kn predstavlja donju granicu za otpisivanje, a vjerovnicima bi ostalo na volju da li će opraštati dugove i do 25.000,00 kn. Dugove do 25.000,00 HRK voljna su oprostiti javna poduzeća, dok su privatni vjerovnici (banke, teleoperateri i sl.) odbili prijedlog.

Ako bi vjerovnici pristali na takav sporazum, dugova bi se moglo riješiti više od 60.000 blokiranih građana.

Pregled broja građana čija dugovanja prema vjerovnicima iznose do 25.000,00 HRK:

Tko su sretni nesretnici?

Krajem listopada u Hrvatskoj je broj blokiranih građana iznosio oko 317.000. Njihova ukupna dugovanja iznose 43 milijarde kuna duga, od čega 13,5 milijardi duga otpada na kamate.

Ako bi se sporazumno oprostila dugovanja građana koja iznose do 10.000,00 kn i starija su od 12 mjeseci, obuhvatilo bi se oko 140 tisuća blokiranih građana. Dakako, dio tih građana ne zadovoljava socijalne kriterije.

Kao što je već spomenuto u obzir za otpis dugova ulazili bi samo socijalno najugroženiji.

Siromaštvo bi se utvrđivalo prema kriterijima koji vrijede za sustav socijalne skrbi, odnosno dugovi bi se opraštali korisnicima pomoći za uzdržavanje, doplatka za pomoć i njegu, osobama  koje primaju invalidnine,  beskućnicima, umirovljenicima s mirovinom do 2.500,00 kuna i nezaposlenima dulje od godinu dana, pod uvjetom da imaju samo jednu nekretninu i da nemaju ugovorenu oročenu štednju.

Prema prvim procjenama otpis duga odnosio bi se na nešto više od 60.000 građana koji su u najlošijoj imovinskoj situaciji.

Nove ovrhe

Cilj Vlade je smanjiti odvjetničke naknade, a samim time sniziti i ukupne troškove ovršnog postupka.

Posljednja promjena ovršnog zakona također nalaže javnim bilježnicima da u prijedlogu ovrhe razdvoje stvarno učinjene od predvidljivih troškova koji bi nastupili tek ako dužnik ne podmiri dug u roku od osam dana ili ako prigovori rješenju o ovrsi.

Javni bilježnici dobili su rok od 30 dana od primitka prijedloga da otpreme rješenje o ovrsi tako da se više ne smije događati da građanima stižu ovrhe za dugove stare nekoliko godina.

Oprost dugova za dužnike po kreditima

Pregovori u tijeku između Vlade i ovrhovoditelja podrazumijevaju prije svega praštanje dugova za režije, telefonske račune, dugovanja po karticama, po potrošačkim kreditima i isključivo dugovanja prema pravnim osobama.

Dakle, neće se opraštati dugovi za kredite osigurane tražbinom ili nekretninom, niti dugovi prema fizičkim osobama.

Predstečajne nagodbe za građane

Ministar financija Boris  Lalovac najavio je  i uvođenje modela „predstečajne nagodbe“ kojim  bi se građanima s dugom do 100.000,00 HRK omogućio otpis i do 70,00 % dugovanja.

Otpisu duga prethodilo bi utvrđivanje imovinskoga stanja građana, na temelju čega bi se i donosila odluka.

Građanima čija dugovanja iznose više od 100.000,00 HRK ponudili bi se “skrbnici”. Uloga skrbnika bila bi briga za naplatu dugova. Donosili bi odluku o prodaji imovine dužnika i utvrđivali bi plan vraćanja dugovanja.

Ovakvim modelom predstečajne nagodbe za građane u velikoj mjeri bili bi zahvaćeni dužnici bankovnih kredita.

Navedenim sporazumom o oprostu duga trenutačno se ipak rješava pitanje blokiranih građana s manjim iznosima dugovanja.

U slučaju sklapanja sporazuma između vjerovnika i Vlade, na snagu će stupiti zakon kojim bi pravo na otpis duga moglo ostvariti i do 60.000 građana.

Zakonom bi profitirali građani, ali i vjerovnici. Vjerovnicima je u interesu iskoristiti porezne olakšice, a napokon bi mogli prestati s neuspjelim pokušajima naplate potraživanja. Građani bi maknuli barem dio tereta sa svojih leđa.

Riječ je o jednokratnoj pomoći najugroženijim građanima od koje profitiraju sve strane koje sklapaju sporazum.