Pametna potrosnja prikladan nacin financiranja

Pametna potrošnja – prikladan način financiranja

Savjeti / Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec. / 14/02/2018 / 0 komentar

Uobičajene obaveze poput kupovine hrane, plaćanja stanarine i režija, mjesečnih obveza na ime kredita, troškova po karticama i dr., tipično podmirujemo iz redovitih mjesečnih primanja, tj. plaće ili mirovine.

Povremene, izdašnije, troškove kao što su kupnja automobila, kućanskih aparata ili televizora, obveza registracije i osiguranja automobila, zamjena krovišta, adaptacija stana, plaćanje školarine i dr., najčešće servisiramo novcem koji posuđujemo od banaka.

Progreso upitnik za kredit

Članak detaljno obrađuje temu iz naslova. Ako ste samo u potrazi za najpovoljnijom kreditnom linijom i nemate vremena za čitanje, možete odmah ispuniti upitnik za kredit.

Idemo na upitnik!

Pojmom bankovnog financiranja obuhvaćamo dopušteno prekoračenje po tekućem ili žiro računu, nenamjenski ili namjenski kredit, beskamatne obročne otplate i potrošačke kredite, revolving kredite po kreditnim karticama, odgodu naplate po charge karticama i dr.

Zadužujemo li se s dobrim razlogom?

Iz kredita banke nužno je financirati kupnju roba ili usluga koje su nam u danom trenutku prijeko potrebne. Naime, kada kupujemo robu ili uslugu iz kredita, svjesno preuzimamo na sebe određene rizike.

Primjerice, potencijalni rizik izostanka primanja zbog nastupa teške bolesti, gubitka posla, neredovite isplate plaće i dr., može dovesti u pitanje našu socijalnu egzistenciju.

Međutim, našu racionalnu potrošnju ugrožavaju svakodnevni reklamni sadržaji i metode prodaje poput akcija, sezonskih sniženja, shopping kartica za bodove, poklanjanje proizvoda ili popusta 2+1 i slično. Činjenica je da putem marketinga trgovci upravljaju našim ponašanjem, pa kupujemo robu koja ne zadovoljava kriterije cijene, kvalitete ili potreba.

Paleta bankarskih proizvoda na raspolaganju građanima

Ne tako davno, praksu isplate plaća kod poslodavca zamijenila je isplata u banci. Samim time građani su primorani otvoriti tekući ili žiro račun. Uz transakcijske račune građanima se stavljaju na raspolaganje i dodatni bankarski proizvodi.

Primjerice, uz otvoreni tekući račun građani mogu koristiti mobilno i internetsko bankarstvo, dopušteno prekoračenje, ugovoriti obročnu otplatu bez kamata i slične usluge.

Korištenje prekoračenja po tekućem računu

Iako se u žargonu naziva „dozvoljeni minus“ te ga mi često tretiramo kao prihod, iskorišteno dopušteno prekoračenje za banku predstavlja kontokorentni kredit.

Velika je prednost dopuštenog prekoračenja fleksibilno upravljanje posuđenim novčanim sredstvima u okviru dopuštenog limita.

No, kamatna je stopa na dopušteno prekoračenje visoka te iznosi  oko 9% godišnje.

Minus po tekućem računu predstavlja oblik kredita koji se građanima stavlja na korištenje uz prilično visoku kamatnu stopu, stoga bi ga trebali koristiti određeno kraće razdoblje, svega nekoliko dana, te u što manjem iznosu.

Ako se ubrajate u skupinu građana koja dopušteno prekoračenje koristi kontinuirano, trebali biste riješiti dug po tekućem računu putem gotovinskog kredita. Potom u banci zatražite ukidanje dopuštenog prekoračenja po tekućem računu ili barem taj iznos bitno smanjite.

Minus po tekućem računu nije fond za crne dane, jer kada nastupe teška vremena i smanje se ili izostanu vaša redovita primanja, banka će ukinuti minus!

Korištenje kreditnih kartica

Kreditne kartice potrošnja

Korištenje kreditnih kartica dolazi do izražaja u situacijama kada ne raspolažemo gotovinom ili nemamo sredstava na tekućem računu, a neophodno je izvršiti kupnju određene robe ili usluge.

Ponekad je racionalno za plaćanje upotrijebiti kreditnu karticu, kako bismo iskoristili, u nedostatku  gotovinskih sredstava, određeni popust koji kasnije neće biti dostupan.

Postoje kreditne kartice koje omogućuju beskamatnu odgodu u plaćanju, tipično na period od mjesec dana, stoga su prikladan instrument za plaćanje svakodnevnih, manjih, izdataka.

Kreditne kartice dakle imaju niz prednosti (jednostavnost upotrebe, mogućnost obavljanja kupovina u inozemstvu ili preko Interneta, postojanje kupovne moći i u nedostatku raspoloživih sredstava, mogućnost korištenja potrošačkih kredita ili beskamatnih obročnih otplata i dr.), međutim uz njih se vežu troškovi poput upisnina i članarina.

Također za plaćanje kreditnim karticama najčešće ne ostvarujemo pravo na popust, koji dobivamo  u slučaju plaćanja gotovinom ili debitnim karticama.

Kreditne kartice nisu izvor sredstava, već financijska obveza! Trebamo ih koristiti samo kada smo sigurni da ćemo moći podmiriti troškove po računu. Treba izbjeći upuštanje u dodatno zaduživanje  prije namirenja svih postojećih obveza po kreditnoj kartici.

Svakako trebamo biti svjesni da raspolaganje kreditnom karticom pogoduje impulzivnoj potrošnji.

Kreditni poslovi građana

Banke u ponudi imaju različite vrste kredita, koji se međusobno razlikuju po namjeni korištenja, dospijeću, amortizaciji, instrumentima osiguranja, visini kamatnih stopa, visini troškova i dr.

Gotovinski je kredit oblik nenamjenskog kredita koji se odobrava uz ocjenu kreditne sposobnosti dužnika, a ujedno predstavlja najčešći oblik zaduživanja hrvatskih građana. Glavna je prednost tog kredita fleksibilnost korištenja plasiranih novčanih sredstava, jer se novac isplaćuje na račun korisnika kredita.

Potrošački krediti je vrsta namjenskog kredita koji banka odobrava korisniku za kupovinu robe veće vrijednosti, a realizira se na prodajnom mjestu. Kod potrošačkog kredita novac se isplaćuje u korist prodavatelja roba ili usluga.

Stambeni je kredit oblik namjenskog kredita u kojem se kao instrument osiguranja naplate javlja založno prvo na nekretnini. Namjena odobravanja stambenog kredita može biti kupnja, izgradnja, dogradnja ili adaptacija stambene nekretnine.

Navedeni oblici zaduživanja imaju svoju određenu namjenu. Važno je da prilikom ugovaranja kredita, plasirana sredstva iskoristimo za izvršenje odabrane namjene. Tek po otplati tog kredita i izvršenja namjene (završeni fakultet, izgrađena kuća, adaptiran stan) možemo se opet zadužiti s ciljem ostvarenja neke druge namjene.

Oprezno s izborom financijske institucije

Fin inst
Pored kredita banaka, u Hrvatskoj postoji i registrirano tržište zajmova, koje određuju više kamatne stope. Razlika je i u instrumentima osiguranja naplate potraživanja, pa takve institucije često zahtijevaju fiducijarni prijenos vlasništva. Model otplate duga koncipiran je tako da otežava otplatu glavnice, pa se tako u ponudi nalaze krediti s jednokratnom otplatom glavnice kroz nekoliko godina, a do isteka ugovorenog razdoblja dužnik plaća mjesečne, vrlo visoke kamate.

Takvim se zajmovima najčešće koriste prezadužene osobe te osobe nad kojima su provođene ovrhe zbog nepodmirenih dospjelih kreditnih dugovanja. Nažalost, iako se čini kao dobro rješenje u velikom broju slučajeva takav nas oblik zaduživanja dovodi u još gori položaj.

U posljednje vrijeme, često se koriste i manje kratkoročne pozajmice s rokom otplate do godinu dana. Kamatna stopa i na ovu vrstu zaduženja, vrlo je visoka.

Ove oblike zaduživanja preporučujemo osobama koje su 100% sigurne da će u periodu od nekoliko mjeseci zatvoriti kreditom banke, na taj način, ugovoreno zaduženje.

Potrebno uvažiti

I kada postoji mogućnost prijevremene otplate s ciljem smanjenja troškova kamata ili skraćivanja razdoblja otplate kredita, zadužena osoba nikako ne bi trebala iskoristiti svu ušteđevinu za prijevremenu otplatu kredita. Određeni dio štednje uvijek treba držati za potrebe nepredviđenih situacija gubitka prihoda, kada uredno podmirenje svih mjesečnih obveza može postati upitno.

Jedan od najčešćih razloga dovođenja u stanje prezaduženosti jest prekomjerna potrošnja. U nedostatku ušteđevine zbog visoke potrošnje primorani smo koristiti maksimum dopuštenog prekoračenja i limita po karticama s odgodom plaćanja, odnosno drugih oblika kredita.

Ako ste ugovorili kredit, ugovorite i štednju! Nemojte dovoditi u pitanje činjenicu da korištenje kreditnih proizvoda bez stručne pomoći nije poželjno, jer mnogo je građana koji se njima neadekvatno koriste, a na vlastitu štetu.■

Ne preplaćujte svoje kredite!

Skuplji televizor ima bolju sliku. Skuplji kredit ima veću ratu i ništa više. S Progresom štedite prije svega novac i vrijeme. Ispunite Progreso upitnik za kredit.

Idemo na upitnik

Podijelite članak



Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec.

O autoru
Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec.

članica uprave i direktorica

Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec. rođena je 05.12.1987. godine.
Nakon završetka srednje ekonomske škole, 2006. godine upisuje Ekonomski fakultet u Osijeku, smjer financije... [Pročitajte više]

Komentari

Imate pitanje ili komentar? Tu smo!