Izmjene Zakona o kreditnim institucijama

Kada se govorilo o promjenama u Zakonu o kreditnim institucijama, najveću pozornost javnosti plijenili su kontokorentni krediti (takozvana dopuštena prekoračenja), promjenjive kamatne stope na kredite i krediti vezani uz valutnu klauzulu. Sa 01. 08. 2013. banke su bile primorane uskladiti poslovanje prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, broj 54/2013). Izdvajamo najzanimljivije izmjene za građane.Srednji tečaj Hrvatske narodne banke

U depozitno-kreditnim poslovima s valutnom klauzulom, ugovorenima s potrošačima, banke moraju koristiti srednji tečaj HNB-a. Krediti ugovoreni uz valutnu klauzulu uplaćuju/isplaćuju se u kunama primjenom srednjeg tečaja HNB-a u odnosu na ugovorenu stranu valutu na dan uplate, odnosno podmirenja. Depoziti ugovoreni uz valutnu klauzulu uplaćuju/isplaćuju se u kunama primjenom srednjeg tečaja HNB-a u odnosu na ugovorenu stranu valutu na dan uplate, odnosno isplate. Na taj je način rizik promjene tečaja, koji ovisi o kretanju tečaja valute u kojoj je nominirana valutna klauzula u odnosu na kunu, zaštićen od predviđanja i utjecaja bilo koje ugovorne strane na tečaj valute, a što bi za posljedicu moglo imati promjenu iznosa predmetne obveze ili prava izraženih u kunskoj protuvrijednosti.

Pojednostavljeno, ukoliko je kredit vezan valutnom klauzulom, banka isplaćuje kredit u kunama preračunato po srednjem tečaju HNB-a na dan isplate kredita, a klijenti također otplaćuju anuitete preračunate po srednjem tečaju HNB-a na dan uplate anuiteta.

Dopušteno prekoračenje

S obzirom na to da je dopušteno prekoračenje vrsta nenamjenskoga kratkoročnog kredita koji korisnik tekućeg računa može koristiti (kada zatreba) do visine maksimalno dopuštenog limita, taj je kredit dodan i objašnjen u katalogu svake od banaka u Republici Hrvatskoj, bilo u poslovnicama u pisanom izdanju bilo na internetskim stranicama. U katalogu su objašnjene kamatne stope i naknade po ovom obliku kredita. Zakonska regulativa definira kriterije prema kojima banke određuju maksimalni mogući iznos dopuštenog prekoračenja, a u okviru navedenog iznosa banka određuje limit dopuštenog prekoračenja s obzirom na solventnost i urednost poslovanja klijenta. Dopušteno prekoračenje obično se odobrava na rok od šest mjeseci (uz praksu daljnjeg obnavljanja u narednim razdobljima). Pri tome novi iznos dopuštenog prekoračenja ovisi o redovitosti i iznosu priljeva na tekući račun u posljednjih šest mjeseci, što znači da može biti veći ili manji nego ranije. Naknada za korištenje dopuštenog prekoračenja uračunata je u ukupnu naknadu za vođenje tekućeg računa, a korisnik ju plaća bez obzira na to da li koristi prekoračenje. Ugovorna kamatna stopa po dopuštenom prekoračenju je fiksna nominalna godišnja kamatna stopa, a obračunava se mjesečno na iskorišteni iznos dopuštenog prekoračenja. Kamatne stope na iskorišteni iznos dopuštenog prekoračenja među najvišima su u ponudi kredita banaka i tek su neznatno niže od zakonskog maksimuma od 12 %. Kamata dospijeva zadnji dan u kalendarskom mjesecu i naplaćuje se s tekućeg računa. Efektivna kamatna stopa jednaka je nominalnoj. Do sada nije uvedena nikakva rigoroznija regulativa koja bi banke primorala da obavijeste klijenta o smanjenju ili ukidanju minusa najmanje 30 dana ranije te mu omoguće obročnu otplatu (12 mjeseci) iznosa za koji je minus umanjen ili čitava iznosa ako je minus ukinut.

Kamatne stope

U katalogu u poslovnicama banaka i na internetskim stranicama moraju biti objašnjeni pojmovi nominalne i efektivne kamatne stope, a parametri za promjenu kamatne stope moraju unaprijed biti poznati i jasni potrošaču. Ako dođe do povećanja promjenjive kamatne stope, banka je dužna obavijestiti dužnika minimalno 15 dana ranije, s time da dužnik može u roku od 3 mjeseca od primitka obavijesti prijevremeno vratiti kredit bez naknade za raniji povrat. Zabranjeno je uvođenje novih naknada nakon zaključenja ugovora o kreditu. Za trajanja ugovornog odnosa banka ne može naplatiti kamatu koja nije bila sadržana u katalogu. Kamate i naknade u depozitnom i kreditnom poslovanju dostupne su u poslovnicama i na internetskim stranicama. Kamatu na depozite po viđenju banka obračunava mjesečno i pripisuje ju depozitu na kraju kalendarske godine, odnosno pri zatvaranju depozita.

Izmjenama u Zakonu o kreditnim institucijama uvedene su još neke promjene.

• Banke su dužne jednom godišnje obavijestiti klijenta o stanju njegovih kredita poštom na adresu klijenta ili u poslovnicu banke, mobilnim ili telefonskim bankarstvom, na način sukladno propisima RH.

• Banka ima pravo ali ne i obavezu , u slučaju da su evidentirane nenaplaćene dospjele obaveze, obavijestiti klijenta o predanom zahtjevu za pokretanje naplate duga.

• Na depozite vezane uz kredite kao instrumente osiguranja, banke obračunavaju kamatu u skladu s katalogom.

• Kod hipotekarnih i stambenih kredita klijent nije dužan na zahtjev banke dostaviti reviziju procjene vrijednosti nekretnine, već je samo dužan istu omogućiti banci. Procjena vrijednosti nekretnine radi se i u slučaju novogradnje.

• Broj i vrsta kredita po kojima banke omogućuju i odobravaju poček ograničeni su.

• Limit dnevnog podizanja novčanih sredstava sa štednog računa u poslovnicama drugih institucija određuju same institucije.

• Ako je opoziv punomoći po nekom od bankovnih proizvoda načinjen izvan banke, ne mora biti ovjeren od domaćega ili stranoga nadležnog tijela.

• Napravljene su izmjene u uvjetima raspolaganja sredstvima maloljetnih osoba i osoba djelomično ili potpuno lišenih poslovnih sposobnosti. Uz predočenje ugovora o oročenju ili odgovarajućega identifikacijskog dokumenta roditelji mogu samostalno i pojedinačno raspolagati sredstvima, bez obzira na to koji je od roditelja sklopio ugovor s bankom.

Implikacije

Prema mišljenju stručnjaka iz HNB-a, navedene odredbe trebale bi rezultirati jačanjem konkurencije među bankama što bi ih motiviralo da prilikom donošenja odluka o promjeni kamate, uz objavljene parametre promjenjivosti, uzimaju u obzir i uvjete na tržištu. Jedna od posljedica mogla bi već biti vidljiva. Naime, od 01. 08. 2013. novitet je uvođenje kunskih kredita u većini vodećih banaka u RH. Također, u ponudi je fiksna kamatna stopa na kunskim kreditima, što potrošačima omogućuje znanje o točnom iznosu anuiteta za sve vrijeme trajanja kredita. Dok su donedavno kamatne stope, ali i naknade, na kunske kredite bile znatno veće, sada je došlo do njihova izjednačenja s onima u kreditima s valutnom klauzulom.