Štednja neće pobjeći

Ne isplati im se
Najava novog poreza na kamate na štedne uloge nije uzbunila domaće deponente

Hrvati ne povlače ušteđevinu jer su doma kamate veće

Prebacivanje ušteđevine negdje drugdje u EU, napominju analitičari, ne isplati se jer u Hrvatskoj su kamate, iako u stalnom padu, veće nego drugdje u EU, dok su porezi na štednu kamatu tamo i puno veći. Ako se zbog oporezivanja smanji broj deponenata, vjerojatno slijedi rast kamate na štednju, a i na kredite.

ZAGREB» Najave uvođenja poreza od 12 posto na kamatu na štednju s prvim danom iduće godine, nisu uznemirile štediše i pokrenule povlačenje štednje, može se čuti iz banaka. Povlačenja štednje, međutim, neće biti niti nakon što porez uistinu bude uveden, uvjereni su financijski posrednici. Prebacivanje ušteđevine negdje drugdje u EU, napominju, ne isplati se jer su ovdje kamate, iako u stalnom padu, ipak više nego drugdje u EU, dok su porezi na štednu kamatu tamo i puno veći. Ako se zbog oporezivanja ipak smanji broj deponenata, vjerojatno slijedi rast kamate na štednju, ali time i na kredite, zaključuju.

Osigurani depoziti

U ostalim EU državama kamata na štednju kreće se oko jedan, do 1,5 posto, u Hrvatskoj pak, kao posljedica visokih kamata na kredite, od 2,5 do tri posto. S druge strane, dok bi se kamata na štednju kod nas oporezivala po stopi od 12 posto, drugdje u EU riječ je o stopi od 15 do čak 30 posto. U Italiji, primjerice, taj porez iznosi 20 posto, u Sloveniji, u kojoj se oporezuje zarada od štednje veća od tisuću eura, porez je 25 posto. U Mađarskoj je riječ o 16 posto, u Austriji 25 posto, u Njemačkoj isto toliko. Zarada od štednje oporezuje se i u Srbiji, po stopi od 15 posto, osim štednje u domaćoj valuti, u Crnoj Gori stopa iznosi devet posto.
Prema dosadašnjim najavama, Hrvatska će oporezivati zaradu od štednje (ne glavnicu štednje) veću od 12.000 kuna. Hrvatski građani u bankama drže oko 165 milijardi kuna oročene štednje, uglavnom na godinu dana, oročenja su uglavnom u eurima, usmjerena prema nerizičnoj štednji, koju predstavljaju osigurani depoziti banaka, do sto tisuća eura. Takvi, osigurani depoziti čine 95 posto ukupne štednje, što znači da će porez zahvatiti svega oko pet posto ukupne štednje, odnosno, procjenjuje se, oko 60.000 štediša. Na primjeru jedne takve, velike štednje, i s prvih neoporezivih 12.000 kuna zarade, netko tko uz kamatu od 2,5 posto ima štednju od milijun kuna i time prihod od štednje od 25 tisuća kuna godišnje, plaćat će porez na 13 tisuća kuna dohotka od štednje, u iznosu od 1.560 kuna. Ni takvim se štedišama štednju ne isplati seliti drugdje u EU, gdje su kamate manje, a porezi veći, što potvrđuju i banke.

Stabilan prirast

Iz Erste&Steiermärkische Bank poručuju kako, ukoliko i dođe do uvođenja poreza, ne očekuju njegov značajniji efekt na razine štednje, niti su za sada primijetili promjene u obrascu ponašanja klijenata. Usprkos trendu pada kamatnih stopa, građani se i dalje, kažu, dominantno opredjeljuju za nisko-rizične instrumente, prije svega depozite. Erste banka i u prva tri mjeseca ove godine bilježi kontinuiran i stabilan prirast štednje segmenta građanstva pa su depoziti građana kod njih zadnjeg dana ožujka iznosili oko 25,2 milijardi kuna, odnosno oko šest posto više u odnosu isto razdoblje 2013 godine.

Porezi na kamatu na štednju u Europi

 

» Austrija 25%
» Slovenija 25%
» Njemačka 25%
» Francuska 24%
» Italija 20%
» Mađarska 16%
» Češka 15%
» Srbija 15%
» HRVATSKA 12%
» Crna Gora 9%

»Zagrebačka banka posljednjih godina bilježi rast depozita građana i u tom smislu nema vidljvih promjena tog trenda. Visina kamatnih stopa na štednju u Hrvatskoj je i dalje viša nego u većini zemalja EU-a, ali obzirom na raspoložive izvore financiranja, u kontinuiranom je padu. Učinke najave novog poreza bit će moguće procjeniti tek po razradi modela novog poreza«, odgovaraju iz Zabe, dok ni u Hypo banci nisu zamijetili povlačenje štednje građana. »Buduće je trendove, međutim, teško prognozirati s obzirom da se još ne znaju detalji poreza na kamate na štednju, prvenstveno oporezivi iznosi, kao i to je li predviđena mogućnost određenih olakšica za plaćene kamate, primjerice porezne olakšice za stambeni kredit, kojima bi se kompenziralo uvođenje novog poreza kako ono ne bi dodatno opterećivalo građane. Većina zemalja EU ima poreze na štednju, a mnoge od njih i spomenute olakšice, te se podaci o dobiti od kamata razmjenjuju među članicama pa oporezivanje kamate na štednju ne bi trebalo biti pokretač preseljenja štednje u druge EU zemlje«, zaključuju u Hypo banci. Iz PBZ-a kratko odgovaraju kako se trend rasta štednje nastavlja i u ovoj godini, Raiffeisen banka poručuje pak kako je kod njih stanje štednje stabilno.

Stranci kod nas

Bude li kako je zasad najavljeno – da će se oporezivati kamate na štednju koja prelazi oko 400.000 kuna, najveći dio građana ne mora biti zabrinut, no »puštanje balona« o novim porezima u porezno preopterećenoj i ekonomski krahiranoj zemlji ne može biti dobro – smatra financijski savjetnik Vjeko Peretić. Unatrag dvije godine kamate na oročenja su, kaže, pale čak tridesetak posto, i dugoročno će biti samo još niže.
– Ako želimo niske kamate kreditiranja poduzetništva i građanstva, moramo imati i niske pasivne kamate. Razvijene zemlje niskom cijenom kreditiranja, kao jednom od mjera, potiču razvoj gospodarstva, pa tako građani zarađuju aktivno, a ne pasivno, kroz oročenja, kaže Peretić.
Kako napominju u Progreso grupi za financijsko posredovanje, kamatne stope na kredite građana kod nas su poprilično visoke, zbog čega su povoljnije onda kamate na kratkoročne depozite građana. Kamate na štednju u Engleskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji kreću se između jedan i 1,5 posto, čega je posljedica velik broj oročene štednje u našim bankama koji pripada strancima, oko 8,2 milijarde kuna, i velik broj nepovoljnih kredita koje otplaćuju građani Hrvatske, kažu u Progreso grupi. Vlada će, napominju, uvođenjem ovog poreza dobiti novi izvor financiranja, no poskupjet će izvor financiranja banaka.