Slučaj švicarac – građani preplatili kamate i moći 
će tražiti povrat

Hrvatska udruga banaka: Zadovoljni smo što je presuđeno da su krediti vezani valutnom klauzulom uz CHF u Hrvatskoj ugovarani zakonito

Visoki trgovački sud prihvatio je dio presude suca Radovana Dobronića u slučaju Franak koji se odnosi na ništetnost promjenjive kamatne stope, za sve tužene banke osim za Sberbanku, a dio presude koji se odnosi na valutnu klauzulu CHF nije prihvaćen niti za jednu tuženu banku, priopćila je danas udruga Franak najavljujući nastavak bitke i na Vrhovnom sudu, kojem u roku od 30 dana mogu podnijeti reviziju za dio presude kojim nisu zadovoljni.

Revizija na Vrhovni sud

Odvjetnica Nicole Kwiatkowski još dok ni sama nije iščitala pravomoćnu presudu VTS-a rekla nam je kako ona otvara mogućnost da korisnici kredita u “švicarcima” pojedinačnim tužbama traže povrat preplaćenih kamata, a hoće li udruga pokušati to mirno riješiti s bankama odvjetnica jučer nije mogla govoriti o daljnim koracima. I banke su zadovoljne dijelom presude. Hrvatska udruga banaka poslala je sljedeće priopćenje: “Zadovoljni smo činjenicom da je Visoki trgovački sud RH potvrdio pravno stajalište da su krediti vezani valutnom klauzulom uz CHF u Hrvatskoj ugovarani prema zakonu, a sama valutna klauzula ugovorena kao jasna, lako uočljiva i razumljiva ugovorna odredba. Također, zadovoljni smo odlukom kojom se ukida prvostupanjska presuda u dijelu kojim je tuženim bankama bilo naloženo ponuditi potrošačima izmjenu ugovora na način da se glavnica izrazi u kunama u iznosu koji je kunski bio isplaćen pri korištenju kredita i kreditna obveza obračuna uz fiksnu kamatnu stopu u postotku koji je vrijedio u vrijeme sklapanja pojedinog ugovora. U dijelu suđenja o valjanosti same ugovorne odredbe o uvjetima pod kojima se kamatna stopa koja je ugovorena kao promjenljiva može mijenjati, potrebno je određeno vrijeme da svaka tužena banka specifično prouči opsežno sudsko obrazloženje i razmotri mogućnosti podnošenja revizije Vrhovnom sudu RH”, priopćeno je.

“Presudili” Linić i HNB

Stambene kredite u švicarskim francima ima oko 55 tisuća građana, a uglavnom su ga uzeli u razdoblju od 2004. do 2008. godine kada se tečaj CHF prema kuni kretao između 4,5 i 5 kuna. Stambeni krediti u francima u pravilu su bili 1,5 do dva postotna poena jeftiniji od kredita u eurima. No, od 2010. franak je naglo ojačao pa je u jednom trenutku bio i preko 7,20 što je mnoge dužnike odvelo na prosjački štap.

Prije ove presude, bivši ministar financija Slavko Linić je promijenio Zakon o potrošačkom kreditiranju i natjerao banke da svima koji imaju stambeni kredit u CHF spuste kamatu na stambene kredite na početnu razinu, a HNB je izračunao da je to 3,23 posto. Time je država na neki način preduhitrila sudsku odluku, pa su rate kredita u švicarcima od siječnja 2014. godine smanjene 11 do 25 posto. Presuda daje mogućnost da se utjeruje razlika za više plaćene kamate do 31. prosinca 2013. godine.