Zadužiti se u 2017

Realizacija kredita u 2017 — zadužiti se ili ne

In Savjeti by Nikolina ErbežnikLeave a Comment

U mnogim  životnim situacijama potrebna nam je financijska potpora, koju tipično nalazimo u roditeljima ili financijskoj instituciji. Koja od gore navedenih želja podrazumijeva dobar razlog za zaduživanje i temeljem čega banke donose odluku o odobrenju kredita, pogledajmo zajedno u narednom tekstu koji govori o tome na koji način banke odlučuju čije su potrebe ili želje vrijedne preuzimanja rizika. No isto tako govori i o rizicima kojih građani moraju biti svjesni pri donošenju odluke o zaduživanju u 2017.

Progreso upitnik za kredit

Članak detaljno obrađuje temu iz naslova. Ako ste samo u potrazi za najpovoljnijom kreditnom linijom i nemate vremena za čitanje, možete odmah ispuniti upitnik za kredit.

Idemo na upitnik!

Banka prije svega određuje kreditnu sposobnost potencijalnog dužnika, odnosno procjenjuje njegovu sposobnost redovitog plaćanja rate/anuiteta kredita u budućnosti. Kao temelj kreditne sposobnosti banke definiraju: visinu primanja koja klijent ostvaruje i urednost izvršavanja postojećih obaveza. No, banke ne znaju sa sigurnošću hoće li danas prihvatljivi dužnik, sutra plaćati kredit.

Točan odgovor na pitanje trebaju li se zadužiti u 2017. godini znaju samo građani – potencijalni dužnici. Pretpostavka je da su građani upoznati  s vlastitim izvorima prihoda, stvarnim iznosima redovitih primanja i  mjesečnih obveza, da su svjesni svoje zdravstvene situacije i radne sposobnosti, da razlikuju vlastite potrebe od želja i želje od mogućnosti, te da znaju na koji način namjeravaju potrošiti sredstva iz odobrenog kredita.

Kreditni posrednici Progreso grupe savjetovat će vam da ne ulazite u kreditni odnos u 2017. godini ako nemate izlazno rješenje u slučaju da vam se smanje mjesečna primanja, ostanete bez posla, ostvarite prava na mirovinu i dr. Tek kada postoji novčani fond u kojem se nalaze rezerve dovoljne za pokrivanje šest mjesečnih rata trebali biste se odlučiti na realizaciju kredita.

Uvjereni ste da možete živjeti od dvije trećine svojih primanja i da bez problema možete izdvajati trećinu plaće za kredit. Postupite odgovorno, izdvajajte šest mjeseci trećinu vaših primanja u štednju, ako uspješno izvršite tu obvezu vjerojatno ćete uspješno plaćati i rate kredita. S druge strane, izdvojili ste novac za crne dane koji vam ujedno može poslužiti i kao instrument osiguranja kredita. Ako se potreba za kreditom javi iznenada, u taj se fond sredstva mogu uplatiti i jednokratno iz kredita. Bitno je da imate izlaznu strategiju.

Ako ste spremni preuzeti rizik redovite otplate kredita, vrijeme je da se pozabavite rizikom promjene tečaja i kamatne stope.

Ugovoriti sigurne i/ili povoljne kamatne stope

Potencijalni rizik promjene kamatne stope podrazumijeva promjenu iznosa anuiteta ili rate kredita. Problem nastaje u slučaju rasta kamatnih stopa. Najveći je rizik za dužnike koji su ugovorili anuitetsku otplatu kredita na dulje razdoblje. S tim se rizikom ne susreću dužnici koji su ugovorili fiksnu kamatnu stopu.

Kod donošenja odluke o ugovaranju promjenjive ili fiksne kamatne stope, građani trebaju uzeti u obzir da je promjena kamatnjaka tržišno, a ne administrativno uvjetovana. Promjenjiva kamatna stopa sastoji se od fiksne marže i varijabilnog referentnog parametra. Dakle, kamatna se stopa mijenja ovisno o fluktuacijama parametra uz koji je ugovorena, a tipično su to kamatnjaci NRS, EURIBOR, LIBOR i prinos na trezorske zapise Ministarstva financija. Neovisno o vrsti referentne kamatne stope, rast tržišnih kamatnjaka prenijet će se na promjenjivu kamatnu stopu.

S obzirom na to da mogući rast referentnih kamatnjaka predstavlja važan izvor rizika za dužnike, svakako bi se trebali informirati o njima.

Razina EURIBORA određena je ponudom i potražnjom likvidnih sredstava na međubankovnom tržištu vodećih banaka eurozone, monetarnom politikom Europske središnje banke, očekivanjima javnosti u vezi s budućim kretanjima kamatnih stopa, gospodarskim rastom, inflacijom i dr.

S druge strane, NRS je stopa koja se formira na domaćem tržištu pod utjecajem troška financiranja nekoliko najvećih banaka. NRS, kao prosječan trošak izvora sredstava hrvatskih banaka, određuje se s obzirom na određeno proteklo razdoblje, vrstu izvora i relevantne valute. Na formiranje cijene zaduživanja domaćih sektora dakako utječu međunarodne tržišne kamatne stope i premija rizika.

Pri tome je najvažnija premija rizika države, koja ima značajan utjecaj na visinu kamatne stope. S obzirom na to da je premija za Hrvatsku poprilično povišena, relativno gledajući kod nas su trenutno kamatne stope niske, ponajprije zahvaljujući niskim referentnim kamatnjacima u svijetu. Naravno, ako poraste rizik zemlje rasti će i referentni kamatnjak, a s njime i krajnje kamatne stope za građane.

Živimo u razdoblju rekordno niskih razina indeksa poput EURIBORA i NRS-a, a njihov znatniji rast rezultirao bi razmjerno visokim kamatnim stopama. Primjetno je da kretanje NRS-a oslikava kretanje EURIBORA – referentne stope europske središnje banke. Porast EURIBORA u kraćem bi se roku odrazio na porast kamatnjaka, jer NRS reagira s vremenskim pomakom, a kad i počne reagirati ta je reakcija u početku slabijeg intenziteta. Dodatno, kod ugovaranja parametra promjenjivosti, potrebno je uvažiti da NRS ima znatno manji fiksni dio kamatnjaka, dok krediti uz EURIBOR imaju gotovo u cijelosti fiksni dio.

Važno je napomenuti da klijenti koji uredno izvršavaju preuzete obveze, bilo da su ih ugovorili uz fiksnu ili promjenjivu kamatnu stopu, uvijek mogu refinancirati postojeće kredite.

Kredit u domaćoj valuti ili uz klauzulu euro

Ugovaranjem kredita uz valutnu klauzulu korisnik preuzima rizik promjene rate kredita ovisno o promjeni tečaja. Ako je kredit uz valutnu klauzulu ugovoren na dulji rok otplate, veća je vjerojatnost da će u razdoblju otplate doći do značajnije promjene tečaja.

Kod ugovaranja kredita uz valutnu klauzulu euro, važno je znati da je vrijednost kune u odnosu na euro precijenjena, te da je HNB taj koji održava kunu stabilnom, a kuna nipošto nije fiksirana uz euro, kako građani često vjeruju. S obzirom na to da u Hrvatskoj prevladava štednja u stranoj valuti, pretežno uz valutnu klauzulu euro, HNB će obuzdavati veće promjene tečaja kune prema euru. Posljednjih se godina iznimno potiče štednja u kunama.  S druge strane stabilan tečaj kune prema euru je nužan, jer bi pad vrijednosti domaće valute doveo brojne dužnike u situaciju u kojoj ne bi mogli vraćati kredite.

Ugovaranje kredita uz valutnu klauzulu sugerira se klijentima koji ostvaruju primanja u eurima, neovisno o tome je li riječ o plaći, prihodima od najamnine, honorarima ili štednji ugovorenoj uz valutnu klauzulu. Korisnik će se zaštititi od valutnog rizika, ako ima prihode i obveze nominirane u istoj valuti. Deprecijacija kune u dužem roku čini kunski kredit povoljnijim, dok aprecijacija čini povoljnijim kredit ugovoren uz tečaj strane valute.

Pitamo se špekulira li banka nižim kamatnim stopama i nastoji li namamiti ljude na ugovaranje kredita uz valutnu klauzulu euro. Njihova je kreditna politika zapravo poprilično transparentna, jer se na taj način banke štite od valutnog rizika.  Sve dok je u hrvatskim bankama glavnina oročenih depozita u eurima, biti će i velika ponuda kredita u eurima uz povoljnije kamatne stope.

Ovisno o budućem kretanju kamatnjaka, kao i  kretanjima na valutnom tržištu,  neki kredit može biti skuplji ili povoljniji promatrano u kunama. U svakom slučaju, ako ste ugovorili kredit uz valutnu klauzulu, tada njegovu glavnicu treba promatrati u stranoj valuti, a ne preračunavati ju u kune.

Najmanjem se riziku izlažu građani koji ugovaraju kunski kredit uz fiksnu kamatnu stopu, no to može i ne mora značiti da su ti građani ugovorili dugoročno najpovoljniji kredit. Na građanima je da biraju žele li riskirati i ugovoriti trenutno najpovoljniji kredit, ili se osigurati od rizika u budućnosti.

U kamatnoj stopi sadržan je i trošak izvora sredstava za banku (primjerice depozit), regulatorni trošak i kamatna marža (zahtijevana premija za rizik, pokrivanje operativnih troškova i očekivanu zaradu). Iz navedenog je jasno da u slučaju porasta kamatnjaka na depozite slijedi rast kamatne stope na kredite, uz vremenski pomak. Rizik zemlje i regulatorni troškovi su iznimno skupi za banke, stoga su kamatne stope znatno više od, primjerice, kamatnih stopa u eurozoni.

Vrsta kredita Vrsta kamatne stope Iznos kamatne stope Referentni kamatnjak
Nenamjenski kredit uz valutnu klauzulu euro fiksna 5,99% /
Nenamjenski kredit uz valutnu klauzulu euro fiksna 5,49% /
Nenamjenski kredit uz domaćoj valuti fiksna 5,99% /
Nenamjenski kredit uz domaćoj valuti fiksna 6,20% /
Nenamjenski kredit uz domaćoj valuti promjenjiva 8,22% NRS
Nenamjenski kredit uz valutnu klauzulu euro promjenjiva 7,27% EURIBOR
Nenamjenski kredit uz valutnu klauzulu euro promjenjiva 7,64% NRS

S obzirom na trenutne uvjete kreditiranja građana, kretanja cijena nekretnina i najavljenih subvencija, realizacija nenamjenskog ili namjenskog kredita u 2017 je svakako dobar potez. Iako je danas fiksna kamatna stopa znatno niža nego prije pet godina, za sada ne postoje naznake da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.

Kao nastavak na temu, svakako vam preporučujemo i naš članak o usporedbi kredita banaka.■

Progreso upitnik za kredit

Članak detaljno obrađuje temu iz naslova. Ako ste samo u potrazi za najpovoljnijom kreditnom linijom i nemate vremena za čitanje, možete odmah ispuniti upitnik za kredit.

Idemo na upitnik!
Autor teksta: Nikolina Erbežnik

Leave a Comment