Mirovina

Pitanja doista možemo nabrajati u nedogled, no u pravilu nema lošeg proizvoda za zbrinjavanje treće životne dobi, samo neki bolje a neki lošije podržavaju naša očekivanja, naš životni stil i navike.

Male državne mirovine su problem većine razvijenih zemalja, ne samo Hrvatske. Razvijene zemlje, svjesne tog problema, uredile su sustave i zakonske mogućnosti da se osoba sama za sebe pobrine i na taj način skinule dio odgovornosti sa sebe. Međutim, kako to izgleda u Hrvatskoj? Većina umirovljenika danas prima mirovinu samo na osnovi 1. stupa, odnosno na osnovi nekadašnje međugeneracijske solidarnosti, koju je davne 1889 godine osmislio Otto von Bismarck.

Pretpostavke na kojima je stvoren spomenuti sustav podržavale su generacijsku solidarnost na način da je sustav producirao višak vrijednosti. U to vrijeme, i sljedećih šezdeset godina, sustav je dobro funkcionirao. Što se dogodilo u zadnjih 40 godina?

Ima još mnoštvo razloga, ali ovih pet je ključno uzmemo li u obzir da nije za očekivati kako će se trendovi uskoro mijenjati u korist umirovljenika. U Hrvatskoj se 2002. godine dogodio početak mirovinske reforme, te je izdvajanje za mirovine povećano sa 19,5% na 20% bruto plaće. Sustav je nazvan “sustav 3 stupa”. Za 1. stup je određeno 15% a za 2. stup 5% bruto primanja. Uplata iz 1. stupa odlazi postojećim umirovljenicima za današnje mirovine po starom sistemu međugeneracijske solidarnosti.

Veći dio isplata u mirovini ovisi nam o kapitaliziranom iznosu u 2. stupu i to je naš novac na našem računu. Izborom 2. stupa možemo utjecati na iznos mirovine u konačnici, jer termin “drugog stupa” predstavljaju fondovi koji ostvaruju različite prinose na naš novac. Ostaje otvoreno pitanje hoće li nam sredstva iz 1. i 2. stupa biti dostatna za kvalitetan ili ikakav život u trećoj životnoj dobi, s obzirom da su jedino spomenuta dva stupa zakonski obavezna.

Većina analitičara i ekonomskih stručnjaka predviđa kako će mirovina koju ćemo uživati iznositi otprilike 40% od današnje neto plaće koju zarađujemo. Je li to dovoljno? Osim toga, što je sa 3. stupom? Mirovinski sustav sagrađen je od tri dijela od kojih je treći dobrovoljna mirovinska štednja. Zašto ju ne koristimo? Imamo li osjećaj da je vrijeme da se pobrinemo sami za sebe ili još uvijek očekujemo živjeti na teret vlastite djece? Na tržištu kapitala postoji nekoliko rješenja, a neka od njih su:

Neki analitičari tvrde kako mirovinski sustav neće opstati u ovom obliku, te kako je potrebno još veći dio tereta prebaciti na same građane. Na nama je da razmislimo koliko sredstava mjesečno možemo odvojiti za financijsku sigurnost zvanu mirovina, te uz pomoć iskusnog posrednika za osobne financije kreiramo plan za blagostanje u trećoj životnoj dobi. Javite se što prije, jer i vrlo maleni iznosi puno znače na dugi vremenski rok. Sretno!

Ovdje smo izdvojili najvažnije karakteristike kako bismo što vjernije dočarali prednosti uplate sredstava upravo u taj vid štednje. Država je, isto tako, odlučila skrenuti pozornost na važnost uplate u treći obrok mirovine, putem poticajnih sredstava i porezno priznatog odbitka poslodavcima.

Članovi dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu postati svi građani koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Članovi mogu biti i građani koji nisu zaposleni, koji u trenutku pristupanja dobrovoljnom mirovinskom fondu imaju više od 50 godina, pa i oni koji su još školarci ili čak i mlađi. Članstvo se ne prekida prestankom uplaćivanja sredstava. U slučaju da član privremeno nije u mogućnosti uplaćivati sredstva, ostaje punopravan član i njegova sredstva se i dalje oplođuju.