Stanje na tržištu kredita – druga polovina 2013.

Progreso kolumne / Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec. / 25/11/2013 / 0 komentar

Šira javnost, a katkada i stručna, zbunjena je brojnošću promjena do kojih je došlo na području makroekonomije koje je za sobom doveo ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju. Kompleksno makroekonomsko okruženje i recesija negativno utječu na sve segmente hrvatskoga društva. Radi premošćivanja poteškoća uzrokovanih gospodarskom i ekonomskom situacijom, potreba građana i gospodarstvenika za kreditom nikada nije bila veća. Međutim, financijska kriza i poteškoće u otplati već postojećih zaduženja građana utječu na postupanje banaka pri odobravanju kredita.

Nenamjenski krediti, skuplji ili jeftiniji?

U 2013. godini sve više dolaze do izražaja posljedice recesije i nemogućnost građana u izvršavanju obveza po već postojećim kreditima. Banke su odgovorile na taj problem takozvanim kreditima za refinanciranje. Ovom vrstom kredita dužnici su u mogućnosti zatvoriti sva svoja zaduženja s većim iznosom i na dulji period otplate, te na taj način smanjiti ratu i olakšati vlastitu egzistenciju.

Samim time došlo je do povećanja maksimalnog iznosa nenamjenskog kredita sa 25 000 € na 35 000 € u pojedinim bankama. Također, povećan je i period otplate kredita sa 10 na 15 godina. Da bi izbjegle probleme s otplatom kredita kod novih plasmana, banke su znatno postrožile uvjete za ispunjavanje kreditne sposobnosti.

Ako se klijent nalazi na crnoj listi ili ima neurednosti u kreditnom izvješću po postojećim zaduženjima, mogućnost dobivanja kredita bez sudužnika ili osiguranja otplate kredita , tzv. CPI- a (Credit Payment Insurance), gotovo da i ne postoji.

Treći oblik kredita kojem se banke sve češće priklanjaju, koji nije još toliko poznat građanima, jest nenamjenski gotovinski kredit uz fiduciju, odnosno uz prijenos prava vlasništva u svrhu osiguranja. Kamatne stope na nenamjenske kredite kreću se najčešće između 7,80 % i 9,50 % ako je riječ o promjenjivoj, ili oko 10,50 % ako je riječ o fiksnoj kamatnoj stopi. U katalozima većine poslovnih banaka odnedavno se pojavljuju krediti u kunama.

Stambeni krediti, skuplji ili jeftiniji?

S nastavkom ekonomske i gospodarske krize banke su klijentima ponudile nekoliko mogućnosti za premošćivanje poteškoća u otplati stambenih kredita, bez plaćanja naknade za promjenu ugovorenih uvjeta kredita. Mjere za olakšanje otplate uglavnom se odnose na to da se klijentima omogući smanjenje trenutačne mjesečne obveze. Jedna od najčešćih mjera jest produljenje roka otplate kredita do maksimalnog roka 35 godina za kredite vezane uz EUR i do 40 godina za kredite vezane uz CHF. Kako bi lakše prebrodili trenutačnu krizu i smanjili ratu, klijentima se nudi otplata samo dijela glavnice kredita, odnosno tzv. otplata s ostatkom vrijednosti.

Klijenti koji su izgubili posao, koriste porodiljni dopust, dugotrajno bolovanje ili imaju značajno smanjenje prihoda mogu zahtijevati moratorij, odnosno odgodu otplate. Za kredite vezane uz CHF klijenti imaju pravo od banke zatražiti odgođeno potraživanje (uvedeno 2011. temeljem Memoranduma s Vladom Republike Hrvatske). Uz široku ponudu kredita za refinanciranje postojećih stambenih kredita, banke su na tržište plasirale i nove stambene kredite, od kojih su najpovoljniji energo stambeni krediti. Kamatne stope nisu se znatno mijenjale u posljednjih godinu dana te se kreću između 4,50 % i 7,50 %, ovisno o energo certifikatu nekretnine i starosnoj skupini klijenta.

Ono što se promijenilo na tržištu u posljednjih nekoliko mjeseci jest pojava kunskih stambenih kredita i vraćanje omjera procjene vrijednosti nekretnine i iznosa kredita u odnos 1:1, u većini poslovnih banaka. Prepreka kupnji nekretnine u ovo recesijsko doba kada su cijene nekretnine znatno pale, osim manjka kreditne sposobnosti, može biti nedostatak uporabne dozvole ili energo certifikata nekretnine.

Kunski krediti s fiksnom kamatnom stopom postali novi trend

Ekonomski stručnjaci drže da će kamatne stope na kredite još neko dulje vrijeme ostati iste. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku Uniju smanjio se „rizik zemlje“. Osim toga, kroz koju bi godinu Hrvatska trebala ući u ERM II (tečajni mehanizam zemalja članica Europske Unije) i fiksirati tečaj svoje valute za euro, tako da bi razlika između valute euro i kune trebala biti irelevantna kod odobravanja kredita. Međutim, do tada su (minimalno dvije godine) moguće fluktuacije tečaja. U pravilu se fluktuacije tečaja do 2,5% toleriraju i nakon što zemlja uđe u ERM II, no u praksi to je iznosilo i do 15% . Nastavi li se daljnje slabljenje hrvatskoga gospodarstva logično je za očekivati i slabljenje domaće valute. To bi mogao biti jedan od razloga zašto je bankama povoljnije odobravati kredite s valutnom klauzulom u eurima u kratkom roku kada su moguće fluktuacije tečaja (u smjeru slabljenja domaće valute), a ako uđemo u ERM II ili uvedemo euro povoljniji su im u dugom roku kunski krediti jer će se oni računati prema tečaju koji će biti fiksiran, odnosno uz koji bi uveli euro (na primjer za 10 godina). To bi objasnilo sve veći broj plasiranja kunskih kredita s fiksnom kamatnom stopom u poslovnim bankama u Republici Hrvatskoj.

Vlasnik sadržaja: Progreso grupa

Autor teksta: Vera Maroshi

Sav sadržaj ovih internetskih stranica zaštićen je autorskim i srodnim pravima sukladno relevantnim zakonskim propisima Republike Hrvatske. Zabranjeno je javno prikazivanje, objavljivanje, prenošenje, mijenjanje, reproduciranje, sudjelovanje u prijenosu ili prodaji, distribucija, izrada kopija, neovlašteno kopiranje tekstova, fotografija i video materijala, te svaka druga vrsta uporabe sadržaja ovih stranica, bez izričitog prethodnog pisanog dopuštenja Progreso grupe. Svako neovlašteno korištenje bilo kojeg dijela Internet stranice, bez dozvole vlasnika autorskih prava, smatra se kršenjem autorskih prava Internet stranice Progreso grupe d.o.o., te je podložno sudskom sporu i odmah će biti pokrenuti kazneni postupak za neovlašteno kopiranje i kršenje autorskih prava.

Autor teksta: Vera Maroshi
 

Komentari

Imate pitanje ili komentar? Tu smo!