Image

Financije građana u Hrvatskoj 2013.

Progreso kolumne / Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec. / 11/02/2014 / 0 komentar

755Iako ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju (EU) građani nisu očekivali rješavanje svih gospodarskih i socijalnih problema, nadali su se reformama koje će im omogućiti ekonomsku i financijsku stabilnost.

Stopa zaposlenosti, bruto domaći proizvod (BDP), trgovina, industrijska proizvodnja, cijene hrane i energenata, financijsko tržište i sl. činitelji su koji upozoravaju na tešku svakodnevnicu građana.

Pad plaća, pad izvoza, pad zaposlenosti, pad BDP-a, rast cijena

BDP je gospodarski pokazatelj koji predstavlja vrijednosti konačnih dobara i usluga proizvedenih u Hrvatskoj unutar godinu dana, izraženih u novčanim jedinicama. Pridruživanjem Hrvatske članicama EU olakšan je uvoz robe čime je hrvatskim građanima pružen veći izbor cijena i kvalitete proizvoda. Posljedično, industrijska proizvodnja i trgovina na malo u Hrvatskoj zabilježile su pad. Prerađivačka industrija predstavlja područje gospodarstva sa zamjetnijim udjelom u strukturi BDP-a, ukupnoj zaposlenosti te apsolutno najvećim udjelom u ukupnom izvozu. Međudonos 2012. i 2013. godine upućuje na pad BDP-a od 0,8 %. Turističke usluge doprinijele su u najvećoj mjeri rastu BDP-a, a smanjenje izvoza robe iz sektora prerađivačke industrije utjecalo je na njegov pad. Vanjska trgovina upućuje na smanjenje izvoza robe općenito, od 18,9 % u odnosu na 2012. godinu. Glavni trgovački partneri Hrvatske u 2013. godini bile su Njemačka i Italija. Ulazak Hrvatske u sustav EURES mreže koja posreduje između poslodavaca i radnika na tržištu rada EU, predstavlja mogućnost zapošljavanja hrvatskih građana u zemljama članicama, uz radna i socijalna prava jednaka onima matičnih radnika. Prema podacima HZZO-a na tržištu rada broj nezaposlenih osoba je u daljnjem porastu te je 30.11.2013. godine bilo nezaposleno 356.365,00 osoba. Prosječna neto plaća u 2013. godini iznosila je 5.498,00 kn, nominalno više za 0,8 %, ali realno niže za 2 % od plaće u 2012. godini. Indeks potrošačkih cijena upućuje na rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju u odnosu na 2012. godinu u prosjeku za 2,6 %.

Građani čuvaju novac

S obzirom na to da je ekonomska situacija u Hrvatskoj još uvijek u poraznom stanju, građani se suočavaju s problemom kako zadovoljiti egzistencijalne potrebe. Primorani su dizati kredite i štedjeti novac, čekajući da Vlada institucionalno preustroji banke, kako bi se poslovanje s tim financijskim ustanovama odvijalo prema povoljnijim uvjetima. Rast depozita stanovništva u 2013. godini je u porastu i u određenim mjesecima iznosi više od 5 %. Posljednjih nekoliko godina udio deviznih depozita u ukupnim depozitima stagnira i kreće se oko 74%. Kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u eurima u hrvatskim bankama nalaze se u padu, ispod praga od 4%, no i dalje se kreću u okviru intervala eurozone. Valja primijetiti da banke u zemljama koje je zadesila vrlo snažna recesija, kao što su Grčka i Španjolska, i dalje nude više stope nego banke u Hrvatskoj. Rastu depozita zasigurno neće doprinijeti izmjene Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojima je propisano da se na uplate u 2014. godini neće isplatiti državni poticaj. Tijekom 2013. povećan je iznos osiguranih depozita sa 400.000,00 kn do uključivo visine od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.

Kreditna aktivnost

Osvrnemo li se na kredite vidljivo je da je kreditiranje države i dalje glavni rastući posao banaka. Kreditiranje stanovništva već nekoliko godina bilježi pad, a ove je godine smanjeno na razinu ispod 1%. Može se zamijetiti da je kao i u svim kriznim godinama najizraženiji pad u kategoriji auto kredita, a potom slijede stambeni krediti. U kategoriji hipotekarnih kredita i kredita po kreditnim karticama zabilježeno je usporavanje pada. Jedina kategorija kredita koja u 2013. nije zabilježila smanjenje jesu ostali krediti stanovništvu, odnosno većim dijelom nenamjenski krediti i krediti za refinanciranje. Kamatna stopa hrvatskih banaka na stambene kredite polovicom 2013. iznosila je u prosjeku 5,50% i kreće se unutar intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Portugalu, Sloveniji, Španjolskoj i Slovačkoj. Kamatna stopa za potrošačke kredite od 8,42%, koliko je u prosjeku zabilježeno kod hrvatskih banaka, također se kreće unutar intervala eurozone. U zemljama srednje i istočne Europe koje su u EU, a nisu uvele euro, kamate su u prosjeku više nego u Hrvatskoj. Kamatna stopa na dozvoljena prekoračenja od 11,46%, koliko je u prosjeku zabilježeno kod hrvatskih banaka, kreće se unutar intervala eurozone. Više stope bilježe banke u Estoniji i Irskoj. Kad je riječ o već postojećim kreditima građanima u Hrvatskoj, kamatna stopa može biti fiksna ili promjenjiva. Ako su se građani odlučili za promjenjivu kamatnu stopu, referentna kamatna stopa u većini slučajeva predstavlja EURIBOR, u manjoj mjeri NRS. Premija rizika koja je sadržana u razlici NRS-EURIBOR kretala se između 2 i 2,5 postotna boda. U 2013. godini najavljene su izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju, kojim se propisuje da će za stambene kredite u švicarcima od 2014. godine vrijediti kamata od 3,23 %. Važno je napomenuti da će takav iznos kamate vrijediti sve dok vrijede trenutačne okolnosti aprecijacije tečaja više od 20 posto. Kompariramo li sve kreditne linije prema problemima s naplatom, iznenadit ćemo se da najveći problemi postoje kod kunskih kredita, a zatim slijede jednako zastupljeni krediti uz valutne klauzule euro i švicarski franak. Međutim, kod stambenih se kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura.

Ovrhe FINA-e

Novitet na financijskom tržištu koji je dobio puni zamah u 2013. godini svakako su bile ovrhe FINE. Tako se 2013. godine u blokadi nalazilo 296.117,00 građana s ukupnim dugovanjem u iznosu od 23,04 milijarde kuna. Kod fizičkih osoba koje su dugotrajno blokirane njih 62,1 % ima status nezaposlenih, a njihov ukupan dug iznosi 3,9 milijardi kuna. Ekonomski pozitivnom navest ćemo vijest da je Croatia banka, koja je u 100 %-tnom vlasništvu Republike Hrvatske, postala devetnaesta članica Hrvatske udruge banaka (HUB), gospodarskog interesnog udruženja banaka koje ima za cilj restrukturiranje banaka u moderne, stabilne i sigurne hrvatske banke.

Financijski uspješnija 2014.?

Ekonomski stručnjaci kao glavnu prepreku uspješnijem gospodarskom i socijalnom poslovanju Hrvatske iznose previsoka davanja kao što su porezi, doprinosi, i sl. Kao veliki nedostatak navode i neučinkovitu javnu upravu, kruto radno zakonodavstvo te nelikvidnost. U slučaju šest zemalja jugoistočne Europe koje su ove godine izašle iz recesije, izlazak je bio posljedica povećanja izvoza različitih proizvoda, značajan rast poljoprivredne proizvodnje te slabljenje inflatornog pritiska. Niska kupovna moć hrvatskog stanovništva utječe na smanjenje domaće potražnje za robom, a sve je to uvjetovano i velikom stopom nezaposlenosti. I dok se u Hrvatskoj vrtimo u začaranom krugu, Vlada se okreće stranim investitorima. Međutim, strani investitori kao mjesta ulaganja traže ekonomski stabilne zemlje. Nešto manje kamatne stope, kreditne linije koje su prilagođenije građanima Hrvatske i veće kontrole banaka mogle bi građanima nagovijestiti financijski uspješniju 2014. godinu.

Autor teksta: Vera Maroshi
 
 
 

Komentari

Trenutno nema komentara. Budite prvi!

Imate pitanje ili komentar? Tu smo!