Kakvu mirovinu želite?

Osvijestite se, rezervirajte jedan sat i već danas se informirajte o mirovinskim mogućnostima…

Svatko brine za sebe

Odgovor na pitanje ”kako osigurati mirnu i financijski dostojanstvenu treću dob” sve više zaokuplja hrvatske građane. Budući da nam mirovina ovisi o mirovinskom sustavu koji sve više pokazuje svoju nedostatnost i podložnost različitim političkim ”hirovima”, građanima je bolje da se sami pobrinu za stabilne prihode u starosti. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) imamo 1.126.950 umirovljenika, a prosječna mirovina u Hrvatskoj, prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, iznosi tek 2.183,75 kuna, a od toga njih pola ili 566.330 ima manju mirovinu od 1.800,00 kuna.Kasnije na posao, dulje u mirovini

Koliko god čudno zvučala informacija, ali današnji umirovljenici mogu biti sretni sa prosjekom mirovine koji dobivaju jer kroz razne dodatke na mirovinu dolaze do cca. 40 posto prosječne hrvatske plaće, dok sve statistike govore da će generacija koja danas ima između 30 i 40 godina starosti sa punim radim stažem i 65 godina starosti imati između 27 i 33 posto prosječne plaće. Razlozi su razni ali nekoliko njih se posebno ističu i teško ih je promijeniti. Manji prirodni prirast stanovništva, uznapredovala medicina koja omogućuje produženje životnog vijeka, razvoj tehnologije koji omogućuje da uz manje ljudskih resursa proizvodimo veće količine roba i usluga što uzrokuje veliku nezaposlenost, produženo vrijeme školovanja pa je odgođen i početak radne aktivnosti. Za Hrvatsku postoji još jedna opasnost o kojoj sve češće slušamo, a to je da će u sljedećih 10 godina veliki broj mladih ljudi potražiti bolju budućnost u zapadnim zemljama Europe, te svoje ”mirovine” uplaćivati u zemljama zaposlenja.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Kako zadržati barem standard koji smo stekli za vrijeme radnog vijeka? Pitanje možemo postaviti i na drugi način; kako nadoknaditi pad prihoda od 60 posto? Jedan od izbora koji se nudi na tržištu je štednja u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, popularnije nazvanih ‘treći stup’, u kojima je uvjet za isplatu mirovine navršenih 50 godina života ili minimalno 10 godina članstva. Osim toga, država stimulira ulaganje u treći stup s 15 posto dodatnih poticajnih sredstava na uplaćeni iznos, najviše do 750 kuna godišnje. Izmjenama poreznog zakona, država poslodavcima omogućuje da ne plaćaju poreze i doprinose na dobrovoljnu mirovinsku štednju koju uplaćuju svojim radnicima.

Osiguranje života i investicije

Drugi izbor su police osiguranja života sa štednom komponentom, koje uz štednju nude i pokrivanje rizika, odnosno isplatu novca zbog teškog oboljenja, smrti ili trajnog invaliditeta, što ujedno znači i financijsku sigurnost obitelji ako se osiguraniku desi gubitak radne sposobnosti. Velika sigurnost uloga zbog vrlo konzervativnog načina ulaganja osiguravajućih društava te zakonskih i sigurnosnih okvira u kojem djeluju čine police životnih osiguranja vrlo čestim i privlačnim načinom štednje za mirovinu. Nešto noviji proizvod su police osiguranja života povezane sa investicijskim fondovima, koje isto nude pokrivanje rizika kao i ”klasične” police osiguranja, međutim, daju puno veću fleksibilnost za osiguranika. Kod tih polica je specifičnost da osiguranik sam bira u određenom postotku visinu osigurane svote, čime utječe na visinu investicijskog djela. Osiguranik sam odabire fondove i u konačnici sam snosi rizik za isplatu na kraju, jer je ona jednaka vrijednosti udjela u tom fondu.

Najvažnije je vrijeme

Koji način odabrati ili koji je način najbolji za mene teško je odgovoriti bez ”analize” budućih planova i potreba, ali jedno je za sve isto; što je više vremena do mirovine, za isti je iznos u konačnici, sada potrebno manje izdvajati. ”Formula” je zapravo vrlo jednostavna; potrebno je imati cca. 200 puta veći kapital od željene rente, odnosno ako želite rentu od 1.000,00 kuna mjesečno morate imati najmanje 200.000,00 kuna kapitala.

Kada je vrijeme za započeti brigu o mirovini? Kako smo do sada savjetovali preko 2000 klijenata, iz razgovora s njima možemo zaključiti da nije nikada, jer je uvijek nešto prije na redu kao nekretnina, auto, školovanje djeteta ili putovanja.

Kao primjer, uzeli smo prinos/kamata od 4 posto godišnje. Ukoliko izdvajamo 500,00 kuna mjesečno, nakon 20 godina bi trebali imati kapital od 184.000,00 kuna, a ukupno smo uplatili 120.000,00 kuna. Za isti iznos od 184.000,00 kuna ako je vrijeme ”štednje” 30 godina, moramo izdvajati 264,00 kune mjesečno, a ukupni trošak uplata iznositi će 95.040,00 kuna. Odgovor na pitanje kada je vrijeme za početi misliti o svojoj mirovini glasi; Prvi dan kada se zaposlite! Vrijeme je novac, ne trošite ga uzalud.