Ja umirovljenik 2030

Ja umirovljenik 2030. Kako osigurati financijski stabilnu starost

In Savjeti by Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec.Leave a Comment

U organizaciji Jutarnjeg lista i suorganizaciji Akademije znanosti i umjetnosti, a pod pokroviteljstvom Ministarstva rada i mirovinskog sustava, 22.09.2015. održana je konferencija u Smaragdnoj dvorani hotela Esplanada na temu ”Ja umirovljenik 2030. – Kako osigurati financijski stabilnu mirovinu” i koji su sve izazovi ispred nas kada su u pitanju mirovine.

Konferenciju kojoj je prisustvovalo stotinjak uzvanika  otvorio je glavni urednik Jutarnjeg lista gospodin Goran Ogurlić, uz poruku da je vrijeme da se s tim problemima suočimo. Godina 2030. je blizu, a većina stručnjaka upravo taj period označava kao kritičnu točku u kojoj će mirovinski sustav najviše osjetiti jaz između ”uplata i isplata”.

Upitan mirovinski ali i zdravstveni sustav

Uvod u temu je napravio predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić, koji posebno napominje kako  Hrvatska, kao i ostatak Europe stari, te se po prvi puta susrećemo sa činjenicom da imamo više ljudi starijih od 65 godina nego mlađih od 14. Isto tako, Kusić napominje da nema konstante u kretanjima, odnosno da nijedna Vlada nije donijela dugoročnu strategiju koju bi sljedeća iza nje provodila do konačnog cilja, kako u mirovinskoj tako i u ostalim reformama. Te činjenice dovode u pitanje održivost ne samo mirovinskog nego i zdravstvenog sustava, jer osobe starije od 60 godina u odnosu na mlade ljude troše pet puta veći iznos za zdravstvene usluge.

Ulaganje u povećanje zaposlenosti i financijsku pismenost

Ministar rada i mirovinskog sustava gospodin Mirando Mrsić govorio je o trenutnom stanju gdje je 61,4% trenutnih isplata mirovina pokriveno uplatama mirovinskih doprinosa, što jasno govori da 38,6% današnjih umirovljenika prima mirovine direktno iz proračuna. Samo 12% današnjih umirovljenika odradilo je puni radni staž i zadovoljilo godine starosti za punu mirovinu.

Nadalje, Mrsić govori o potrebi povećanja izdvajanja u drugi stup s 5% na 7-9%, međutim to povećanje ovisi o nizu parametara, a prije svega o povećanju zaposlenosti, jer bi tada državni proračun bio u stanju podnijeti smanjenje izdvajanja u prvi stup. No, svakako je potrebno potaknuti zaposlenike i poslodavce na izdvajanja u treći mirovinski stup i ulagati u financijsku pismenost građana, jer je ona u Hrvatskoj vrlo slaba.

Gospodin Gojko Drljača, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista, govorio je kako ”nije sve tako crno”, te da jedno od rješenja leži u traženju novih poslovnih modela i prilika koje se otvaraju saznanjem činjenice da stanovništvo stari.

Pojam „Srebrna ekonomija“

U kasnijem izlaganju gospodina Dražena Nikolića iz Founders Institutea i Arhivanalitike, rečeno je da se posebne prilike pružaju u određenim gospodarskim granama kao što su turizam, zdravstvo, prehrambeni sektor, građevinarstvo, IT sektor i reforme na tržištu rada, ali i urbanizam. Objasnio je jedan relativno novi pojam u svijetu po nazivom “srebrna ekonomija“, koji bilježi velik rast, ali i činjenicu da je to slabo iskorišten prostor u Hrvatskoj. Često se govori o temi da će produženje radnog vijeka zapravo smanjiti mogućnost zapošljavanja mlađih osoba, međutim istraživanja su pokazala upravo suprotno, a najvažnija činjenica je da je spoj životnog i radnog iskustva s jedne strane, te mladosti i poletnosti s druge strane ključan za uspjeh, pogotovo start-up firmi.

Novorođeni padaju a umrli su stabilni, hvala na pitanju

Podaci govore da će troškovi mirovinskog sustava rasti, što se jasno moglo vidjeti iz izlaganja demografa Ivana Čipina i ekonomista Velimira Šonje. Prema trenutnoj strukturi stanovništva spadamo u 10 najstarijih zemalja u svijetu između koji se nalazi Japan i Njemačka, ali te zemlje imaju  bitno bolji standard i stanje u gospodarstvu.

U Hrvatskoj muškarac koji će 2030. godine imati 65 godina živjet će još 17 godina, a žena će živjeti oko 21 godinu.  Stopa fertiliteta u Hrvatskoj  je 1,45 djece, što dovodi do činjenice da će i dalje rasti razlika između novorođenih i umrlih. Najvjerojatniji scenariji je da će se 2030. godine stopa fertiliteta kretati između 1,4 do 1,6 djece po ženi, odnosno broj novorođenih će postupno padati sve do trideset tisuća, a broj umrlih će biti stabilan na oko pedeset i dvije tisuće kao i danas. Trenutno je 19% stanovništva u dobi od 65+, a 40% starije je od 50 godina. Godine 2030., 45% stanovništva će biti starije od 50 godina, 25% starije od 65 godina, a svaki 15 stanovnik će biti stariji od 80 godina.

Link „postupno padati“:  http://www.jutarnji.hr/novi-negativan-rekord-u-2014–rodeno-najmanje-djece-u-povijesti-hrvatske/1300217/

Zaposliti više nego imamo nezaposlenih

Ekonomist Velimir Šonje iznio je podatke da je trenutna zaposlenost u populaciji između 15 i 64 godine negdje malo ispod 60%. Za održavanje ili malo poboljšanje postojećeg stanja, s obzirom na povećanje broja umirovljenika do 2030. godine, potrebno je zaposliti 500.000 ljudi. Brojke govore da će se broj umirovljenika povećati za 212.000 u odnosu na danas, a broj radno sposobnih smanjiti za 340.000.  Broj nezaposlenih u RH prema evidenciji HZZ-a je  256.253, a ostali radno sposobni se vode kao neaktivni. Pitanje je kako ćemo zaposliti više ljudi nego što imamo nezaposlenih.

Kroz nastavak predavanja, došli smo do djelomičnog odgovora. Obojica predavača su istaknuli nužnost dugoročnih prilagodbi koje je potrebno napraviti u obliku ”pametne” imigracije i pronatalitetne politike, a Velimir Šonje je dodao i povećanje zaposlenosti/aktivnosti, tehnološke promjene koje će dovesti do rasta produktivnosti, odgovornu fiskalnu politiku, štednju i ulaganja.

Veliki izazovi – brzih rješenja nema

S obzirom na to da smo svjedoci nepredvidivih događaja i kretanja, nitko zapravo ne zna kako će izgledati države i društva 2030. godine i kasnije, međutim iz gore navedenih podataka jasno je da su izazovi koji su stavljeni pred mirovinske i zdravstvene sustave vrlo veliki. Promjene u mirovinskom sustavu koje je ova Vlada napravila su korak u dobrom smjeru, ali neće biti dostatni za dostojanstven život u mirovini. Ono što se dalo zaključiti iz svih izlaganja je da brzih i jednostavnih rješenja nema. Čim se zaposlimo moramo početi razmišljati o mirovini u obliku dugoročne štednje.

Pozivamo sve građane da se jave što prije. Napravimo zajedno plan za financijski stabilnu mirovinu, pratimo ga i njegujmo, jer to je jedini način da u trećoj životnoj dobi računamo na dostojanstvo koje svi očekujemo.

Autor teksta: Zoran Balija

Leave a Comment