Kredit uz Euribor ili NRS?

Euribor je referentna kamatna stopa u Europi te upravo taj kamatnjak predstavlja cijenu zaduživanja hrvatskih banaka. Dakle, ugrađivanjem Euribora u kamatnu stopu na kredite građanima i poduzećima banke se štite od kamatnog kreditnog rizika.

Najveći broj kredita građanima i poduzećima plasiraju velike hrvatske banke koje svoje izvore financiranja pronalaze u inozemstvu, najčešće kod matičnih banaka.

Krediti s promjenjivom kamatnom stopom su kredit kod kojih kamatna stopa nije fiksirana za trajanja ugovora o kreditu, nego varira ovisno o visini referentne kamatne stope.

Promjenjiva kamatna stopa

Promjenjiva kamatna stopa (K)  predstavlja kamatnu stopu čija je visina podložna izmjenama tijekom trajanja otplate kredita, a sastavljena je od varijabilnog (V) i fiksnog dijela (F).

K= V+F

Fiksni dio kamatnjaka  predstavlja određeni broj postotnih poena koji se ne mijenja za cijelo vrijeme otplate kredita (premija kreditnog rizika Hrvatske, operativni troškovi banke, rizičnost kreditnog portfelja, regulatorni troškovi banke, marže i dr.).

Varijabilni dio kamatne stope je promjenjiv, a ovisi o promjeni referentne kamatne stope u određenom razdoblju.

Referentne se kamatne stope utvrđuju na domaćem ili na međunarodnom međubankovnom tržištu novca. Ujedno predstavljaju baznu kamatnu stopu, prema čijim se promjenama mijenjaju sve druge kamatne stope.

Varijabilni dio kamatnjaka

Referentne kamatne stope HNB-a (NRS) i Europske centralne banke (Euribor) predstavljaju polaznu kamatnu stopu te se prema njihovoj visini utvrđuje visina svih ostalih  nominalnih kamatnih stopa na novčanom tržištu.

Pošto je i sama referentna kamatna stopa promjenjiva, usklađivanje nominalne kamatne stope s referentnom vrši se u vremenskim intervalima koji moraju biti navedeni u ugovoru o kreditu.

EURIBOR (Euro Interbank Offered Rate)

Euribor predstavlja referentnu kamatnu stopu na europskom međubankarskom tržištu.

Određene poslovne banke dan završavaju s viškovima, a određene s manjkovima.

Ako banka dan završi s manjkom potreban joj je novac da bi sutra mogla otvoriti vrata građanima i normalno poslovati, odnosno, mora se i sama zadužiti. Banke se mogu zadužiti kod središnjih banaka (npr. HNB) ili kod drugih banaka, na međubankarskom tržištu.

Euribor predstavlja kamatnu stopu po kojoj 57 prvoklasnih europskih banaka jedna drugoj međusobno pozajmljuju novac na međubankarskom tržištu.

U Hrvatskoj se banke najčešće koriste šestomjesečnim Euriborom kao referentnom kamatnom stopom, tj. kao osnovicom u strukturi nominalne kamatne stope pri obračunu kamatnih stopa na kredite koji su indeksirani eurima.

Vrijednost Euribora se obračunava dnevno, stoga banke visinu kamatne stope usklađuje s vrijednošću Euribora na ugovoreni dan usklađivanja.

Građani koji namjeravaju zaključiti ugovor o kreditu s promjenjivom kamatnom stopom trebaju obratiti pažnju na parametre koji utječu na promjenu visine kamatne stope. Uglavnom varijablu predstavlja referentna kamatna stopa, stoga je važno obratiti pozornost na njenu trenutnu visinu, kao i trend kretanja u prethodnom razdoblju.

Važno je naglasiti da Euribor predstavlja niskorizičnu kamatu stopu, odnosnu kamatu bez ukalkulirane premije rizika.

NRS (Nacionalna referentna kamatna stopa)

Za potrebe kreditiranja, ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska je morala napraviti domaću referentnu kamatnu stopu.

Hrvatska udruga banaka (HUB) je kao bazu za izračun nacionalne referentne kamatne stope koristila stvarni trošak financiranja hrvatskih banaka. Dakle, NRS predstavlja iznos koji banke plaćaju za posuđeni novac, na depozite građana i poduzeća te kredite drugih kreditnih institucija i matičnih banaka.

HUB izračunava tri vrste NRS-a, ovisno o izvoru financiranja banaka te za određene valute u razdoblju od tri, šest i dvanaest mjeseci.

• NRS za depozite fizičkih osoba (izračunava se za valute HRK i EUR) – NRS1
• NRS za depozite fizičkih osoba i nefinancijskog sektora (izračunava se za valute HRK i EUR) – NRS2
• NRS za sve glavne izvore sredstava od svih fizičkih i pravnih osoba, uključujući i one iz financijskog sektora (izračunava se za valute HRK, EUR, CHF i USD) – NRS3

Euribor ili NRS?

Euribor i NRS su temelj za izračun varijabilnog dijela u kamatnoj stopi za kredite koji se ugovaraju uz promjenjivu kamatnu stopu. Euribor se tipično koristi kod kredita vezanih uz valutnu klauzulu euro,  a NRS za kunske kredite i kredite vezane uz valutnu klauzulu euro.

Dakle, Euribor je trošak financiranja europskih, a NRS hrvatskih banaka.

Važno je primijetiti da je uz različite referentne kamatne stope i udio fiksnog te varijabilnog dijela kamatne stope različit.

Iako nacionalna referentna kamatna stopa prije svega ovisi o stabilnosti hrvatskoga bankovnog sustava, sve dok je Hrvatska visoko euroizirana zemlja ovisi i o stabilnosti europskoga međubankovnog tržišta.

Krediti uz valutnu klauzulu euro vezani uz Euribor

Krediti vezani uz referentni kamatnjak Euribor tipično se isplaćuju i otplaćuju u kunama.  Dakle, riječ je o kreditima vezanim uz valutnu klauzulu euro te još uz varijabilni Euribor, odnosno uz kamatnjak koji se dodaje na fiksne kamatne stope.

Ugovaranjem kredita uz Euribor dužnik na sebe preuzima tečajni rizik. U slučaju jačanja eura u odnosu na kunu dužniku se povećava glavnica kredita, mjesečni anuitet i kamata koju će otplatiti banci.

Dakle, stabilnost je tečaja važna zbog otplate kredita vezanih valutnom klauzulom, ali pojam stabilnosti deviznog tečaja uključuje i prihvatljivu razinu slabljenja kune prema euru u rasponu od 5,00% do 10,00%.

Većina građana otplaćuje kredite vezane uz valutnu klauzulu euro, a za njih bi slabljenje kune značilo i istodobno veći iznos kredita koji bi trebali otplaćivati.

Ugovaranjem kredita uz Euribor dužnik na sebe preuzima i rizik promjene Euribora. U slučaju smanjenja Euribora dužnicima se smanjuju mjesečni anuiteti, ali ako taj varijabilni dio kamatne stope  raste to povećava i mjesečne obveze dužnika.

Euribor se posljednjih desetak godina kretao od negativnih stopa do razine neznatno iznad 5%. Danas je Euribor manji od 0,2%.

Trenutačno je Euribor kao prosjek kamata vrlo nizak ili čak negativan po pojedinim ročnostima, jer europska centralna banka vodi politiku kvantitativnog labavljenja (Quantitative easing). Takav program europske središnje banke zapravo pogoduje dužnicima, a trajati će najmanje do listopada 2016. godine.

Europa trenutno provodi kvantitativno labavljenje, proces u kojem banke iz zemalja Europske unije prodaju državne obveznice Europskoj centralnoj banci.

Cilj je kvantitativnog labavljenja smanjiti trošak zaduživanja pojedinih država u Europskoj uniji te pri tome povećati likvidnost banaka. Viškom se likvidnosti nastoji potaknuti banke na kreditiranje investicija te financiranje  razvoja gospodarstva.

S druge strane jedna od posljedica kvantitativnog labavljenja je rast stope inflacije, što je u deflatornoj i recesivnoj Europi itekako poželjno. Međutim, ako se kvantitativnim labavljenjem potaknuti rast stope inflacije dodatno podrži tečajnim promjenama, mogao bi uzeti preveliki zamah.

Krediti uz valutnu klauzulu euro vezani uz NRS

Krediti vezani uz referentni kamatnjak NRS isplaćuju se i otplaćuju u kunama. Dakle, kredit je vezan deviznom klauzulom uz euro te uz varijabilnu kamatnu stopu NRS, koja je zapravo dodana kamatna stopa na fiksnu kamatnu stopu.

NRS se također koristi kao referentna kamatna stopa na kunske kredite koji se ugovaraju uz promjenjivu kamatnu stopu.

Ugovaranjem kredita uz valutnu klauzulu te uz promjenjivu referentnu kamatnu stopu NRS dužnik na sebe preuzima rizik promjene tečaja. U slučaju jačanja eura u odnosu na domaću valutu dužniku će se povećati glavnica kredita, iznos mjesečne obveze te ukupan iznos kamate koju će uplatiti banci.

S obzirom na to da je kod kredita uz NRS varijabilni dio kamatne stope veći i posljedice su veće. U slučaju jačanja domaće valute u odnosu na euro dužnici su u povoljnijoj situaciji od dužnika koji su ugovorili kredite uz Euribor.  Međutim, u slučaju slabljenja domaće valute u znatno su nepovoljnijoj situaciji.

Ugovaranjem kredita uz NRS dužnik na sebe preuzima rizik promjene NRS-a. U slučaju pada vrijednosti referentnog kamatnjaka dužnicima se smanjuju mjesečni anuiteti, ali ako taj varijabilni dio kamatnjaka raste penje se i njihova mjesečna obveza na ime kredita.

S obzirom da NRS predstavlja novu referentnu kamatnu stopu još nemamo značajnijih informacija o njezinom kretanju.

Posljednjih se tjedana u medijima ugovaranje kredita uz NRS prezentira kao poželjna mogućnost zaduživanja

Kretanje NRS-a ovisi o uspješnosti kontroliranja tečajnog rizika od strane hrvatske monetarne politike. Hrvatska narodna banka već 30 godina uspješno održava tečaj HRK/EUR stabilnim.

Ako dođe do pada vrijednosti kune prema euru ili nekoj drugoj valuti, to bi moglo izazvati rast nacionalne referentne kamatne stope.

S druge strane NRS predstavlja trošak financiranja hrvatskoga bankovnog sustava koji ovisi o premiji rizika zemlje. Međutim, kod NRS -a se premija rizika Hrvatske dva puta uračunava u kamatnu stopu,  točnije u fiksni i varijabilni dio kamatne stope.

Ako se gospodarska situacija u Hrvatskoj drastično pogorša, država dođe u probleme s plaćanjem inozemnih obveza, građani i poduzeća prestanu vraćati ugovorene kredite, troškovi života se nastave povećavati i dr., vrlo lako bi se NRS kao trošak financiranja naših banaka mogao drastično povećati.

Posljedice su kvantitativnog labavljenja niski Euribor i slabljenje eura, pa bi u slučaju da Europska unija produži vrijeme trajanja programa, dužnici s kreditima ugovorenim uz Euribor prošli jeftinije od dužnika koji su ugovorili kredite uz referentni kamatnjak NRS.

 Zaključak

S obzirom na strukturu kamatne stope čini se da će promjene u pozitivnom ili lošem smjeru biti veće kod kredita ugovorenih uz referentnu kamatnu stopu NRS. Stabilnost hrvatskoga financijskog sustava nužna je za pomak u pozitivan smjer.

Uz stabilni financijski sustav profitirati će ili dužnici s kreditima ugovorenim uz Euribor ili NRS, ovisno o ročnosti sklapanja ugovora o kreditu i monetarnoj politici Europske središnje banke.

Da bismo u budućnosti izbjegli šokove poput onoga koji je izazvao „švicarac“ stabilnost hrvatskog bankovnog sustava je neophodna, baš kao i  transparentnost sklapanja ugovora o kreditu.