Tiskanjem novca nije moguće pokrpati rupe u proračunu

Kada bi Vlada Republike Hrvatske točnije Hrvatska narodna banka, tiskala 20 milijardi kuna, došlo bi do inflacije.

Točnije povećala bi se količina novca (hrvatskih kuna) u optjecaju. Povećanje novca u optjecaju smanjuje samu vrijednost, odnosno kupovnu moć novca. Posljedica bi bila rast cijena roba i usluga. Svakako bi utjecaj na ionako tešku gospodarstvenu situaciju u državi bio negativan.                                                                                                                                                                                                   

Pad vrijednosti valute ali i kupovne moći

Ako kupovna moć hrvatske kune pada,  konkretno na primjeru „krpanja rupa“ događa se sljedeće:

Primjer:  Ako smo jučer za 100 kn kupili 5 kg jabuka, danas možemo za istu količinu novca kupiti svega 2 jabuke.

Pad vrijednosti kune u odnosu na euro podrazumijeva sljedeće:

Primjer : Ako za 7, 6 kuna danas možete kupiti 1,0 € , tada bi možda trebali 12,0 kn za 1€.

Zaduživanje u eurima

S obzirom da se  Republike Hrvatske uglavnom zadužuje u devizama (i u stranim bankama), što bi više kuna Hrvatska narodna banka tiskala, to bi više padala vrijednost kune i vrtjeli  bi se u začarani krug.

To je jedan od uobičajenih alata u vođenju monetarne politike, međutim da bi se ona mogla provoditi uspješno potrebno državu zaduživati u nacionalnoj valuti. Upravo je to razlog zašto se neke od vodećih svjetskih velesila  (SAD) povode za ovom tehnikom.

Za koliko bi točno euro porastao, točnije rečeno kuna pala u odnosu na euro, nažalost nismo u mogućnosti izračunati. Možda bi takvo pitanje bilo najbolje proslijediti stručnjacima u HNB. Ono što sigurno možemo reći je da bi osim pada kune u odnosu na tečaj eura, pala i kupovna moć kune u odnosu na današnju.

Autor: Vera Maroshi