Kreditne unije u EU

U Europi kreditne unije djeluju u Velikoj Britaniji, Irskoj, Poljskoj i Litvi. Osim navedenih zemalja, kreditne unije u EU posluju i u Latviji, Rumunjskoj i Estoniji, međutim zakonodavstva tih zemalja ne predviđaju poseban akt koji regulira njihovo poslovanje, već posluju u skladu sa ostalim zakonima koji reguliraju poslovanje kreditnih odnosno financijskih institucija.

Rad kreditnih unija nadzire Centralna banka, institucija nadležna za regulaciju financijskog sektora, Ministarstvo financija ili neka druga zakonom utvrđena institucija, uz obveznu neovisnu reviziju poslovanja od strane revizora kojeg određuje Skupština kreditne unije.

Osiguranje štednih uloga

U većini europskih država štedni ulozi u kreditnim unijama su osigurani na jednaki način i u jednakom iznosu kao i štedni ulozi u bankama. Uslijed financijske krize, većina država je podizala limit osiguranja štednih uloga kako bi se vratilo poljuljano povjerenje u financijski sustav, pa su tako primjeri na svjetskoj razini Sjedinjene Američke Države (limit je

privremeno podignut sa 100.000 USD na 250.000 USD), Njemačka (limit je potpuno ukinut i jamči se za štedne uloge u cijelosti), Australija (nije uopće postojalo osiguranje, uvedeno je do milijun AUD). U Poljskoj je limit podizan dva puta, sa € 22.500 na € 50.000 pa na € 100.000, kao i u Velikoj Britaniji do sadašnje razine od 85.000 GBP, a u EU u cjelini, sa € 20.000 na € 50.000 i nedavno do € 100.000.

Primjeri razvijenih tržišta u Europi su, prije svega, Velika Britanija i Irska, ne samo radi značaja na tržištu, nego i radi kvalitetne legislative u čiji razvoj su uključeni svi dionici: udruge kreditnih unija, Ministarstvo financija, regulator i zakonodavac. Također, u navedenim zemljama provedene su ili su u tijeku javne rasprave usmjerene prema izmjenama i dopunama zakona, ili su izmjene i dopune nedavno stupile na snagu nakon provedene sustavne analize svih značajki bitnih za daljnji razvoj kreditnih unija.
Velika Britanija

Velika Britanija je reformu zakonske regulative sektora zadruga i kreditnih unija počela provoditi u 2007. godini, opsežnom anketom koju je Ministarstvo financija provelo na preko 200 ispitanih pojedinaca i organizacija. Rezultat inicijative su Izmjene i dopune Zakona o kreditnim unijama koje su stupile na snagu 8. siječnja 2012. godine.

Osnovne promjene Zakona su kako slijedi:

• Kreditnim unijama je omogućeno da članstvo prošire na više od jedne grupe ljudi, bez obzira gdje oni žive ili rade. Teritorijalno načelo je prošireno na način da najveći mogući broj potencijalnih članova koji po tom načelu mogu biti učlanjeni u kreditnu unije ne smije prelaziti 2 milijuna.

• Broj takozvanih „non-qualifying members“ odnosno članova koji više ne zadovoljavaju neko od načela jer su promijenili prebivalište ili mjesto rada, ograničen je isključivo statutom kreditne unije tj. pravilima koje kreditne unije određuju samostalno.

• Članstvo nije ograničeno isključivo na fizičke osobe već i pravne osobe koje zadovoljavaju neko od načela, uz ograničenje da pravne osobe mogu činiti najviše 10% ukupnog broja članova i 25% ukupnih vlasničkih udjela.

• Budući da su kreditne unije pod regulacijom FSA, štednja u kreditnim unijama osigurana je do iznosa £ 85.000.

• Zadržano je ograničenje da kreditne unije ne mogu zaračunavati kamatnu stopu višu od 2% mjesečno odnosno EKS od 26,8%.

Republika Irska

U Republici Irskoj je na tržištu više od četiri stotine kreditnih unija s oko tri milijuna i štednjom od preko trinaest milijuna eura.

Irska je u ožujku 2012. godine objavila završni Izvještaj povjerenstva za kreditne unije, tijela osnovanog 31. svibnja 2011. na inicijativu Vlade Republike Irske, sastavljenog od predstavnika udruga kreditnih unija, Ministarstva financija, Registra kreditnih unija i neovisnih stručnjaka iz područja financija i prava. Povjerenstvo je u svom radu imalo podršku povremenih članova tj. peteročlanog Sekretarijata Ministarstva financija, kao i tročlanu radnu grupu sastavljenu od zaposlenika Centralne banke. U izvještaju je sadržan i prethodni izvještaj Povjerenstva iz rujna 2011. u kojem su dane preporuke u odnosu na regulatorne zahtjeve, definirane ovlasti Irske centralne banke, kao i prava i obveze kreditnih unija u odnosu na shemu osiguranja depozita.

Povjerenstvo je osnovano sa zadatkom da utvrdi razlikovne značajke kreditnih unija u odnosu na druge financijske institucije, pruži trenutnu financijsku sliku sektora, usporedi međunarodnu dobru praksu u svim segmentima važnim za kreditne unije i da prijedloge za stabilizaciju i restrukturiranje sektora, kao i za snažniji legislativni i regulatorni okvir, uključujući i poboljšano upravljanje. Rezultat izvještaja je popis predloženih 40-ak amandmana na Zakon o kreditnim unijama iz 1997. godine, uz zaključak da revitalizirani i osnaženi sektor može biti značajan čimbenik na financijskom tržištu budućnosti.

Povjerenstvo je dalo preporuke za razvoj zakonodavnog okvira uzevši u obzir principe zadovoljavanja potreba članova kreditnih unija u budućnosti, zadržavanje osnovnih načela, financijsku održivost sektora kroz poslovni ciklus i suvremenu legislativu i regulaciju.

Preporuke za model organizacije kreditnih unija u budućnosti su sljedeće:

• prijedlog modela regulacije temelji se na segmentaciji kreditnih unija ovisno o veličini aktive na tri tipa kreditnih unija koje se razlikuju po rasponu usluga koje su ovlaštene pružati i regulatornim zahtjevima koji su stroži za veće kreditne unije

• dodatne usluge koje kreditne unije pružaju imaju veliku važnost i pozitivan učinak na profitabilnost, a ovlaštenja za njihovo pružanje usko su u vezi s promjenom modela regulacije

• po pitanju načela članstva razmotren je pristup kombiniranja načela usvojen u SAD-u i Velikoj Britaniji kao alternativa postojećem sustavu

• centralizacija nekih usluga formiranjem Središnje kreditne unije, korporativne kreditne unije, povezivanjem kreditnih unija na regionalnoj osnovi ili izdvajanjem poslova na posebnu tvrtku

• veće ulaganje u IT rješenja putem bolje suradnje i koordinacije između kreditnih unija, standardizacije procesa i outsorcinga u cilju smanjenja troškova i povećanja efikasnosti

• kreditne unije moraju preuzeti proaktivnu ulogu u promicanju financijske edukacije i pozitivne prakse u upravljanju novcem i uključivanju u društveno korisne oblike kreditiranja