Progreso kolumne / Zoran Šuster / 03/02/2014 / 0 komentar
Sa konferencije, kreditne unije jasno poručuju:
Deset milijuna kuna kredita čeka u pripremi
Konferencija povodom svjetskog dana kreditnih unija, održana u velikoj dvorani Novinarskog doma, otkrila je što pripremaju kreditne unije okupljene u Hrvatsku udrugu kreditnih unija (HUKU), kakve su njihove želje i realne potrebe tržišta, kakva je međunarodna legislativa na koju bismo se mogli ugledati, te tko sve i pod kojim uvjetima može postati član kreditne unije. Desetak kreditnih unija odlučilo je pokrenuti promjene, te osim zahtjeva za promjenama legislativne prirode, krenuti u jače kreditiranje gospodarstva. Sa Hrvatskim savezom zadruga, dogovorili su deset milijuna kuna vrijednu kreditnu liniju za financiranje. Osim toga, ističu kako će i suradnja sa HAMAG-om koja je u pripremi, također omogućiti jeftinije kreditiranje putem jamstava. Novi oblici kredita i promjene oštrih zakonskih ograničenja, imaju za cilj osvježiti melankoličnu scenu kreditnih unija u Hrvatskoj.
Kamate mjesečno a glavnicu sa odgodom
Namjenski kredit u iznosu od 2.000,00 kn do 50.000,00 kn bez valutne klauzule, zadrugari će moći podići kako bi premostili vrijeme do, primjerice prodaje uroda, uz kamatnu stopu od 8,49 posto na godinu dana. U tom slučaju poljoprivrednik će kamatu vraćati mjesečno, a glavnicu nakon prodaje uroda za godinu dana, objasnila je Željka Pirija-Benaković, predsjednica HUKU. Kako bi krediti kreditnih unija postali konkurentniji bankarskim i faktoring proizvodima, potrebno je privoliti HNB i ostala regulatorna tijela na promjenu nekoliko članaka Zakona o kreditnim unijama.
Očekivane zakonske promjene
Kao najvažniju temu zakonskih promjena, u usporednoj analizi stranih i domaćih kreditnih unija, HUKU ističe osiguranje depozita. „U svim su zemljama u kojima posluju kreditne unije štedni ulozi dijelom osigurani, kao što su i kod nas ukoliko su povjereni nekoj od banaka. No, u kreditnim unijama u Hrvatskoj to za sada nije tako, pa možemo reći da su dijelom diskriminirane. U slučaju promjene Zakona i određivanja svote za koju država jamči štediši, kreditne unije bi mogle plaćati manju premiju na rizik te posljedično izaći sa modelima povoljnije izlazne kamate za klijente.“, rekao je Igor Škrgatić, član Uprave kreditne unije Deponent.
Novac unije u drugim kreditnim institucijama
Sljedeći veliki problem je činjenica da trenutno depoziti unije ulaze u likvidacijsku ili stečajnu masu financijske institucije kod koje unija ulaže novac. Promjenom istog, ili kao alternativno rješenje omogućavanje otvaranja računa za redovno poslovanje unije kod Hrvatske narodne banke, dugoročno bi se utjecalo na povjerenje građana prema kreditnim unijama.
Načela osnivanja
Velika prepreka razvitku poslovanja kreditnih unija je i teritorijalno načelo osnivanja po kojemu članovi unije moraju imati prebivalište ili nekretninu, ukoliko se radi o hipotekarnom kreditu, na području djelovanja kreditne unije. S obzirom da je područje djelovanja svedeno na stroge granice jednog grada, to kreditne unije stavlja u iznimno nepovoljan položaj. Stav HUKU-a je da je načelo uzajamnosti osnovna značajka koja razlikuje kreditne unije od drugih financijskih institucija te ga je potrebno svakako zadržati. Međutim, uzimajući u obzir da u devet županija ne postoje registrirane kreditne unije, potrebno je teritorijalno načelo proširiti na više jedinica područne odnosno regionalne samouprave i time omogućiti razvoj kreditnih unija na cjelokupnom teritoriju RH. Prijedlog HUKU-a je da se prebivanjem na istom području smatra prebivanje na području iste statističke regije 2. razine temeljem Nacionalne klasifikacije prostornih jedinica za statistiku (NKPJS). Također, kriterij isključivo prebivanja na određenom području potrebno je proširiti na prebivanje, rad ili posjedovanje nekretnine na određenom području. Uobičajena je praksa europskih zemalja da članovi uže obitelji člana stječu pravo na članstvo bez obzira na pojedinačno ispunjavanje kriterija. Nadalje, kombiniranje načela, tj. uvođenje sekundarnog načela limitiranog maksimalnim postotkom od ukupnog broja članova koji mogu biti učlanjeni temeljem istog, praksa je razvijenih modela kreditnih unija u Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.
Članstvo
Stajalište je HUKU-a da članstvo u kreditnim unijama treba proširiti i na zadruge i udruge, te pravne osobe odnosno male poduzetnike uz ograničenje broja članova u odnosu na ukupni broj članova kreditne unije, kao i maksimalnog postotka ukupnog iznosa članskih udjela. Navedenim promjenama proširile bi se mogućnosti financiranja i na pravne osobe, pokrivanjem tržišnih niša koje poslovnim bankama nisu zanimljive radi premalih iznosa kredita ili nedovoljnog boniteta, te kreditne sposobnosti korisnika kredita. Također, osmišljavanjem programa financiranja za pojedine kategorije poduzetnika, kreditne unije bi postale rješenje kojim bi se zadovoljile potrebe za kapitalom u fazama razvoja poduzetnika u kojima je financiranje standardnim bankarskim proizvodima neizvedivo.
Djelatnost kreditnih unija
Škrgatić ističe da bi trebalo proširiti opseg djelovanja kreditnih unija i na platni promet u ime i za račun poslovne banke, po modelu plaćanja računa u Konzumu i Tisku.
Stav je HUKU-a da je odredbe zakona potrebno proširiti na zaprimanje novčanih depozita ili kredita od tijela državne uprave, jedinica lokalne i regionalne samouprave, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, fondova i međunarodnih organizacija, zadruga, udruga, kao i pravnih osoba sukladno ograničenjima koje bi definirale odredbe o članstvu pravnih osoba u kreditnoj uniji. Za sredstva međunarodnih financijskih institucija nije potrebna restriktivna odredba kojom se definira da ta sredstva moraju biti bespovratna. Nadalje, ulaganje slobodnih novčanih sredstava u dužničke vrijednosne papire izdavatelja Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija RH omogućilo bi bolje upravljanje viškovima likvidnosti koje kreditne unije trenutno plasiraju u depozite ili na a vista račune domaćih poslovnih banaka. Proširenjem mogućnosti financiranja otvorile bi se mogućnosti društveno korisnog
poslovanja kroz uključivanje u programe financiranja Ministarstava i ostalih državnih tijela, kao i međunarodnih institucija.
Vlasnik sadržaja: Progreso grupa
Autor teksta: Zoran Šuster
Sav sadržaj ovih internetskih stranica zaštićen je autorskim i srodnim pravima sukladno relevantnim zakonskim propisima Republike Hrvatske. Zabranjeno je javno prikazivanje, objavljivanje, prenošenje, mijenjanje, reproduciranje, sudjelovanje u prijenosu ili prodaji, distribucija, izrada kopija, neovlašteno kopiranje tekstova, fotografija i video materijala, te svaka druga vrsta uporabe sadržaja ovih stranica, bez izričitog prethodnog pisanog dopuštenja Progreso grupe. Svako neovlašteno korištenje bilo kojeg dijela Internet stranice, bez dozvole vlasnika autorskih prava, smatra se kršenjem autorskih prava Internet stranice Progreso grupe d.o.o., te je podložno sudskom sporu i odmah će biti pokrenuti kazneni postupak za neovlašteno kopiranje i kršenje autorskih prava.