Danas su krediti puno "skuplji" nego u istom razdoblju prošle ili pretprošle godine
Činjenica je da se financijska kriza osjeti i u Hrvatskoj u svim segmentima društva. Vlada, banke, poduzetnici i obični građani opterećeni su raznim problemima koji se tiču njihovog poslovanja, radnih mjesta, imovine, zdravlja.
Izazvane krizom, inozemne banke - vlasnice hrvatskih banaka u stranom vlasništvu ne plasiraju količinu novaca kao prethodnih godina, jer novac plasiraju u svojim matičnim državama.
Također, zbog stanja u Hrvatskoj, banke posuđuju novac hrvatskoj privredi, pa tako nemaju dovoljno za kredite građanstvu. Zbog navedenog, danas su krediti puno "skuplji" nego u istom razdoblju prošle ili pretprošle godine, a prilikom procjene kreditne sposobnosti banke su stroge i izbirljive.
Banke biraju idealne klijente
Želeći se zaštiti od mogućih rizika, u svojim kreditnim formularima traži se sve više podataka o budućim dužnicima, a na velika vrata vratili su se sudužnici koji su, uz uobičajeno osiguranje života, ponovno postali čest instrument osiguranja kredita.
Kako je većina banaka u sustavu HROK-a, obavezno "Kreditno izvješće" u kojem su detaljno vidljiva sva zaduženja, jamstva i sudužništva klijenata postavlja nepremostivu zapreku onima koji na bilo koji način imaju neurednu kreditnu povijest.
Trenutno su u Hrvatskoj maksimalni iznosi nenamjenskih kredita 25.000 eura, na rok od 10 godina sa kamatama koje se kreću između 10,5 i 12,5%.
Kupujte na akcijama
Situacija nije ništa bolja ni kod stambenih kredita, gdje banke daju 25-35% manje iznose kredita od procijenjene vrijednosti nekretnine. Krediti s omjerom 1:1 čekaju neka "bolja vremena". Ako ne kupujete na akciji, gdje banke surađuju sa svojim investitorima, kamate se kreću od 7 do čak 9%. Pad cijena nekretnina dobra je prilika kupcima s gotovinom, dok će svi drugi imati problema pri realizaciji kredita. Bitno je napomenuti kako gotovo sve banke, bilo da se radi o nenamjenskom ili stambenom kreditiranju, destimuliraju plasmane za neklijente ili one koji to neće postati, na način da istima ne odobravaju kredite, ili ih odobravaju po drastično lošijim uvjetima.
Ako je za vjerovati najavama banaka i HNB-a, banke očekuje novi udar krize izazvan neplaćanjem kredita. Rast loših kredita u idućem razdoblju će biti prijetnja profitabilnosti i stabilnosti poslovanja banaka. U godišnjem izvješću HNB-a stoji da se bankarski sektor do sada iznimno dobro nosio s posljedicama globalne financijske krize. Na početku ove godine zabilježen je lagani porast loših plasmana, a u idućem će se razdoblju recesija domaćega gospodarstva još snažnije odraziti na kvalitetu aktive banaka. Stručnjaci napominju da će se puni učinak recesije na kvalitetu imovine banaka vidjeti vjerojatno tek iduće godine.
