1. Daje li Progreso kredite?
Progreso NE daje/isplaćuje kredite i niti u jednom trenutku nema mogućnost manipulacije Vašim novcem u bilo kojem smislu. Progreso grupa d.o.o. je službeni vanjski kanal prodaje partnerskih banaka, te u interesu klijenta, posreduje u ishodovanju najbržeg i najkvalitetnijeg rješenja.
2. Koja je razlika između Progresa, ostalih "financijskih savjetnika" i raznih "kreditnih ureda"?
Tvrtka Progreso grupa d.o.o. je prva tvrtka u Hrvatskoj s odobrenjem Ministarstva financija za posredovanje u kreditiranju sukladno novom Zakonu o potrošačkom kreditiranju. To je svim klijentima dodatna garancija na već visoko postavljene standarde u poslovanju firme, jer smo preuzeli obvezu još detaljnije i transparentnije analize prilikom predlaganja rješenja klijentima, uz navođenje svih uključenih troškova, efektivne kamatne stope, objašnjenja klijentovih povećanih prava i obveza...
Registrirani smo za sve usluge koje nudimo i imamo potpisan ugovorni odnos sa bankama partnerima s jedne strane i ključnim korisnicima s druge strane. Dakle, nastupamo kao ovlašteni posrednik čiji je cilj potencijalnim korisnicima pružiti bržu, stručniju i kvalitetniju informaciju na jednom mjestu, kao i povoljnije uvjete u nekim bankama isključivo za klijente Progreso grupe, ujedno štiteći svoje klijente i partnere potpisom ugovora o zaštiti povjerljivih informacija kao i zaštiti osobnih podataka. Završili smo edukaciju svake pojedine banke partnera, kao i HANFA-in ispit za zastupanje u osiguranju.
3. Kako vaše posredovanje može biti besplatno? Kako onda Progreso zarađuje?
Osnovna filozofija našeg poslovanja je besplatna usluga savjetovanja i posredovanja za sve financijske proizvode kod kojih je to moguće. Provizije ostvarujemo od naših partnerskih firmi za čije proizvode i usluge posredujemo. Sukladno ugovorima s našim partnerima, banke, osiguranja, štedionica, ili mir.fond Progresu plaćaju proviziju, a mi ne naplaćujemo klijentima dodatnu proviziju ili paušal, kako to primjerice rade agencije za nekretnine (dobivaju proviziju i od prodavatelja i od kupca).
U nekim slučajevima surađujemo s bankom posredno preko osiguravajuće kuće ili stambene štedionice, pa u tom slučaju proviziju ostvarujemo posredno preko proizvoda (osiguranja, stambene štednje) koji su tada kolaterali u kreditu. Primjerice, banka uvjetuje za dobivanje kredita osiguranje, pa onda kompletno upoznavanje proizvoda, ispunjavanje ponude i proces vinkulacije proizvoda obavlja Progreso, usporedno uz proces posredovanja u kreditu. Sve na jednom mjestu, sve unutar iste procedure.
4. Zašto u banci gotovo nikada ne mogu dobiti ono što reklamiraju?
Cilj marketinga banke je stvoriti, barem prividno, određenu konkurentsku prednost nad ostalim bankama te privući ljude da postanu njihovi klijenti. Klijent mora imati osjećaj da svaku želju može ostvariti upravo u toj banci. Iz navedenog razloga banke u reklamama daju veoma šture informacije koje, iako istinite, kriju čitav niz detalja koje klijent mora zadovoljavati da bi doista mogao postati korisnik reklamirane usluge. Progreso zna koji su to!
5. Koliko traje obrada kreditnog zahtjeva?
Obrada kreditnog zahtjeva u različitim je bankama uglavnom slična, no ne i posve ista procedura. Banke imaju različito stupnjevane pragove koji određuju odobrava li neki kredit voditelj poslovnice, kreditni odbor, rizičari ili pak viši nivo odlučivanja kao što su direktori regija. Uobičajeno je da, što je nivo odlučivanja viši, obrada zahtjeva traje duže, no, to ne mora uvijek biti tako. Nivo odlučivanja uglavnom ovisi o obliku kredita, iznosu, zaduženosti i općenito kvaliteti klijenta, a naravno, razlikuje se od banke do banke.
Prosjek obrade kredita je desetak dana, no, važno je spomenuti da obrada kreditnog zahtjeva počinje tek kada sakupimo sve papire koje banka traži u kreditnom zahtjevu, ne starije od datuma koji banka propisuje te čitko i vidljivo ispunjene. Progreso će vas najbolje voditi kroz taj proces!
Naravno, ako se radi o stambenom i hipotekarnom kreditu, to je vrijeme nešto duže te obrada može trajati i do mjesec dana. Obrada navedenih kredita uvelike ovisi o npr. vremenu potrebnom da se napravi procjena nekretnine, vremenu potrebnom za prijenos nekretnine, za upis založnog prava na nekretnini, terminu solemnizacije, zahtjevima prodavatelja itd. Progreso pomaže u svakom od navedenih procesa!
6. Što je to HROK ili Kreditno izvješće?
HROK - Hrvatski registar obveza po kreditima d.o.o. je registar ili upisnik podataka o kreditnim zaduženjima svih klijenata banaka članica. HROK na zahtjev banke, a nakon Vaše pisane suglasnosti izrađuje KREDITNO IZVJEŠĆE. U kreditnom izvješću nalazi se ("vidi se") detaljan popis SVIH kreditnih zaduženja uključivši: nenamjenske i namjenske kredite, potrošačke kredite, kredite preko kreditnih i revolving kartica (Master, Visa, Diners, Amex), dozvoljene i nedozvoljene minuse po tekućim računima, jamstva i sudužništva. Kreditno izvješće može zatražiti banka uz potpisanu suglasnost klijenta, ili sam klijent na vlastiti zahtjev.
Kreditno izvješće na zahtjev korisnika HROK-a (banke, stambene štedionice)
Korisnici HROK-a mogu zatražiti kreditno izvješće o svakom klijentu koji podnosi zahtjev za kredit, odnosno o svakom potencijalnom sudioniku kreditnog odnosa uz uvjet da svaki od njih potpiše suglasnost za objedinjavanje i izradu kreditnog izvješća. Suglasnost klijenta je jednokratna. Takvo izvješće ne sadrži imena banaka kreditora, niti podatke o bankama/stambenim štedionicama kojima je klijent podnio zahtjev za odobrenje kredita, osim prikaza vlastitog računa banke koja potražuje kreditno izvješće.
Kreditno izvješće na osobni zahtjev klijenta
Takvo izvješće sadrži i podatke o vjerovnicima kreditnih obveza (vide se imena banaka kreditora). Kreditno izvješće na osobni zahtjev može zatražiti svaka fizička osoba za sebe kad god to poželi. Izvješće može zatražiti neograničeni broj puta i nije potreban razlog ili objašnjenje zašto se traži. Osoba može zatražiti svoje kreditno izvješće na osobni zahtjev izravno u HROK-u ili podnijeti zahtjev putem poslovnica banaka korisnica HROK-a. HROK se nalazi u Zagrebu na adresi Nova Ves 17 (Kaptol centar). Za izradu kreditnog izvješća potrebna je važeća osobna iskaznica ili putovnica te dokument s JMBG-om i potvrda o OIB-u. Naknada za izdavanje kreditnog izvješća osobno u HROK-u iznosi 100,00 kn, plaća se u gotovini u HROK-u.
7. Što je to "Crna lista"?
Crna lista je kolokvijalni naziv za sustav razmjene informacija Hrvatske udruge banaka (HUB). Jednostavnije, to je baza neurednih platiša koju banke međusobno razmjenjuju. Na crnu listu klijent dospijeva u slučaju neurednog podmirenja svojih financijskih obaveza (kredit, tekući račun, kartica), najčešće više od tri mjeseca, ili kad su pokrenuti mehanizmi prisilne naplate.
8. Mogu li dobiti kredit iako sam na "Crnoj listi"?
Često klijenti mogu dobiti kredit iako su evidentirani na "Crnoj listi". Odobrenje kredita takvim klijentima ovisi o nizu dodatnih parametara: razlog "stavljanja na listu", podmirenje ili status dugovanja (otvoreni ili zatvoreni dug), visini duga, broj prijavljenih neurednih potraživanja ili vrijeme provedeno u zakašnjenju podmirenja financijske obaveze. Nakon podmirenja dugovanja, još ste uvijek evidentirani na listi sljedeće dvije godine, uz podatak kada je dugovanje podmireno.
Različite banke, različito kategoriziraju "Crnu listu", a ovisno o internom stupnjevanju gore navedenih kategorija, Progreso odabire ili sugerira banku za koju procjenjujemo da će odobriti kredit.
Klijentima sa "Crne liste" kreditiranje je skuplje- banke najčešće kreditiraju uz veću kamatu, naknadu te uz veći depozit i osiguranja zbog dodatnog rizika kojeg prihvaćaju kreditiranjem evidentno neurednog klijenta.
Napomena: Kreditno izvješće iz HROK-a je mnogo detaljniji prikaz "kreditne povijesti" klijenta, te je u procjeni kreditne sposobnosti odlučujući dokument.
9. Što ako sam nekome jamac/sudužnik?
Utječe li jamstvo/sudužništvo na kreditnu sposobnost?Ukoliko ste nekome jamac ili sudužnik većina banaka će umanjiti Vašu kreditnu sposobnost za određeni postotak te rate . Najčešće se za jamstvo oduzima manji iznos (npr. 30% rate), a za sudužništvo cijeli iznos rate. I ovdje se praksa razlikuje od banke do banke, a postoje i banke koje, ako dužnik redovito otplaćuje svoj dug, neće umanjivati Vašu kreditnu sposobnost za ratu kredita po kojem ste jamac ili sudužnik. Progreso zna koje su to!
10. Što ako sam "supružnik-sudužnik" ili sam potpisao "formalno sudužništvo" ?
Iako se za "formalno sudužništvo" ne traži sva dokumentacija kao za pravog sudužnika, formalni sudužnik ili supotpisnik, kao i supružnik-sudužnik potpisuju iste papire kod javnog bilježnika, te je njihova uloga u tom smislu, kako god se ona zvala, jednako vidljiva u HROK-u, te se pravno tretira isto kao i "pravo" sudužništvo. Međutim, neke banke izdaju potvrdu klijentu o "formalnom sudužništvu" kako mu ono ne bi smanjivalo kreditnu sposobnost prilikom dizanja kredita u drugoj banci. Kao i u prethodnim pitanjima, po ovom pitanju banke također imaju različite kriterije, odnosno priznaju ili ne priznaju tavkve potvrde. Progreso zna koje su to banke!
11. Koja je razlika između jamca i sudužnika?
Jamac je osoba koja zajedno s korisnikom kredita solidarno jamči banci za redovitu otplatu kredita i suglasna je da banka, u slučaju neredovite otplate kredita, naplati svoja potraživanja ovrhom s njegove plaće. Jamac je osoba koja mora imati punu kreditnu sposobnost, tj. biti sposobna plaćati cijelu ratu kredita u slučaju prije spomenute ovrhe. Jamac ne podiže kreditnu sposobnost, a vrlo često se u bankama koristi kako bi zamijenio jedan dužnikov nedostatak (npr. nedovoljan radni staž, rad na određeno vrijeme, malen broj zaposlenih u firmi, slab bonitet itd.).
Sudužnik pojačava kreditnu sposobnost korisnika kredita pa je on u kreditu potreban samo onda kada korisnik kredita nije u potpunosti kreditno sposoban tj. nema dovoljno visoku plaću za traženi iznos kredita. Sudužnika, kao i jamaca, u kreditu može biti nekoliko a njihova se primanja zbrajaju u zajedničku kreditnu sposobnost.
U zadnje vrijeme, kao posljedica financijske krize, banke češće traže jamce i sudužnike kao dodatna osiguranja prilikom kreditiranja, zbog nepovjerenja u kreditnu sposobnost tražitelja kredita, sigurnosti njihovog zaposlenja i boniteta poslodavaca.
12. Zašto moram imati policu osiguranja života uz kredit?
Polica životnog osiguranja obavezna je kod većine kredita koji se nude na tržištu. Ona zamjenjuje nekada uobčajene jamce, jer u današnje je vrijeme puno jednostavnije uplatiti policu osiguranja nego pronaći jamca. Ona, međutim, NE zamjenjuje jamca ili sudužnika koji je potreban u slučaju smanjene kreditne sposobnosti (više na pitanju 11). Vrstu police te visinu premije određuju banke svojim uvjetima.
Postoje banake koje uvjetuju ili forsiraju policu određene osiguravajuće kuće zbog međusobnih ugovora i međuvlasničkih udjela. Kod većine banaka to nije slučaj, pa Vam licencirani savjetnici Progreso zastupanja mogu ponuditi najbolje opcije za Vaš kredit, kao i savjetovanje za sve vrste osiguranja nevezane uz kredite.
13. Mogu li refinancirati postojeće kreditne obveze? Mogu li zatvoriti stare kredite novim, povoljnijim?
Ako je iznos novog kredita dovoljan da se refinanciraju postojeće obveze, potrebno je uz kreditni zahtjev priložiti pisma namjere (potvrde za prijevremeno zatvaranje) iz banaka kod kojih imate zaduženja, te će se iz novog kredita zatvoriti stara dugovanja. Bitno je napomenuti da se iznos koji je naveden u potvrdi o stanju duga uplaćuje na ime duga po kreditu, te se dug svodi na nulu. Međutim kredit se ne zatvara automatski te je klijent obavezan nekoliko dana nakon isplate obići banke i zatvoriti navedene kredite nakon njihova saldiranja.
14. Mogu li prijevremeno otplatiti kredit? Zašto mi je na platnoj listi iskazan veći dug nego što doista jest?
Naravno. Uz određenu naknadu za prijevremeno zatvaranje koja se razlikuje od banke do banke. Prijevremenom otplatom korisnik kredita otplaćuje svu glavnicu koju je trenutno dužan, a biva oslobođen plaćanja kamata od dana prijevremene otplate do kraja otplate po otplatnom planu. Iz navedenog razloga su iznosi prikazani na platnoj listi uvijek veći nego što doista jesu.
Budući da banke prijevremenom otplatom kredita gube kamatu, a samim time i dio svoje zarade, zato naplaćuju naknadu za prijevremeno zatvaranje u postotku od preostalog duga (2-4%). Novim Zakonom o potrošačkom kreditiranju (efektivno stupa na snagu 01.01.2011.) uvode se manje naknade za prijevremeno zatvaranje kredita.
15. Što je to efektivna kamatna stopa?
Efektivna kamatna stopa predstavlja stopu koja prikazuje stvarnu cijenu kredita za korisnika. Njena visina ovisi o iznosu kredita, visini nominalne kamatne stope, visini svih naknada korištenja kredita, roku otplate kredita, visina potrebnog depozita, udjela u fondovima ili životnog osiguranja kao instrumenta osiguranja po kreditu. Način izračuna propisuje Hrvatska narodna banka.
16. Što je to kreditna sposobnost i kako se izračunava?
Kreditna sposobnost je određeni dio neto plaće koji može biti opterećen anuitetom kredita. Troškovi prijevoza najčešće ne ulaze u kreditnu sposobnost, no postoje banke koje čak i u tom slučaju rade iznimku. Progreso grupa zna koje su to banke!
Ovisno o uvjetima banke, postoje različiti načini izračunavanja kreditne sposobnosti:
- Ovršni zakon- do visine prosječne plaće u Hrvatskoj, koji iznosi okvirno 5.300-5.400 kuna, anuitetom može biti opterećena trećina plaće; za plaće iznad prosječne plaće u Hrvatskoj određuje se dio koji NE smije biti opterećen. Taj se dio naziva socijalni minimum te iznosi dvije trećine prosječne plaće u Hrvatskoj (okvirno oko 3.400-3.500 kuna).
- Kreditna sposobnost se može izračunavati i na način da se od neto plaće najprije oduzmu sva postojeća zaduženja, a ostatak se podijeli na tri dijela. U tom slučaju kreditna sposobnost je trećina neopterećenog dijela neto plaće te ona može biti anuitet novog kredita.
- Određene banke propisale su vlastite socijalne minimume tj. dio plaće koji ne smije biti opterećen kreditima.
Progreso grupa zna na koji način koja banka izračunava kreditnu sposobnost do zadnjeg detalja.
17. Zašto mi banka uzima depozit i koja je sudbina tog novca?
Prema definiciji depozit je novac predan u banku na „čuvanje“, sa namjenom ili bez namjene, na određeni rok, najčešće uz određenu kamatu na uloženi iznos.
Kad govorimo o depozitu u kontekstu kreditiranja građana, tada je depozit određeni postotak od iznosa kredita koji ostaje na računu banke do trenutka otplate kredita, kao jedna vrsta osiguranja vraćanja kredita. Iznos koji ostaje nakon odbitka depozita je neto iznos kredita tj. iznos koji klijent dobiva. Depozit je položen na računu u banci do trenutka otplate kredita, bilo da se radi o prijevremenoj ili redovnoj otplati. Nakon otplate kredita iznos novaca koji je položen kao depozit vraća se klijentu. Na takav oblik depozita, banka najčešće ne zaračunava kamate a po potrebi savjetuju klijente da umjesto u depozit, sredstva ulože u investicijske fondove iz grupacije. Banke već unaprijed kreiraju kreditne linije koje podrazumijevaju depozit, najčešće kada trebaju likvidnih sredstava od građana da se ne zadužuju vani, no često se depozit neplanirano uzima rizičnim ili neurednim klijentima kao dodatna sigurnost otplate plasmana. Ukoliko se prepoznajete u potonjima, savjetujemo da pristanete na depozit jer tako uvelike povećavate šansu da kreditni odbor odobri vaš kreditni zahtjev.
18. Zašto moram ponovno raditi procjenu nekretnine?
Jedan od razloga ponovne, a ponekad čak i opetovane procjene, jest svakako tržišni kontekst za koji se procjena obavlja. (Adaptacija, stambeni ili hipotekarni kredit, prodaja ili kupnja, investicija)
Drugi razlog je želja svake bankarske grupacije da svojoj tvrtki kćeri pribavi još posla, pa tako često čujemo "mi priznajemo samo procjenu naših procjenitelja". Vrlo često takav je stav i opravdan, jer klijenti dolaze sa procjenama neovisnih procjenitelja kojima nije važno da procjene budu objektivne a kamoli konzervativne, jer kasnije ne odgovaraju za to odgovara li precijenjena nekretnina kao adekvatno osiguranje u slučaju neplaćanja. Da bi izbjegle razliku u kolateralnoj vrijednosti, banke najradije pribjegavaju priznavanju isključivo vlastite procjene a bančini procjenitelji imaju naputak procjenjivati konzervativno ili po cijeni po kojoj se u danom trenutku nekretnine mogu prodati. Stanove u novogradnji nije potrebno procjenjivati.
19. Što je solemnizacija?
Solemnizacija ugovora je proces ovjere ugovora pri čemu javni bilježnik kontrolira formu pravnog posla te pojašnjava sudionicima u kreditu sadržaj ugovora te njegove posljedice (pravni učinak). Po novom Ovršnom zakonu, člancima 125. i 126. koji se odnose na zapljenu računa na temelju zadužnica, koji je stupio na snagu 01.01.2011. godine, solemnizacija je obvezna za sve vrste kredita zbog čega su i troškovi javnog bilježnika skuplji. Kod solemnizacije javni bilježnik je dužan objasniti sadržaj ugovora za razliku od ranije kada su se kod javnog bilježnika ovjeravali samo potpisi.
20. Koja je razlika između operativnog i financijskog leasinga?
Operativni leasing je način financiranja koje ima obilježje običnog, dugoročnog najma objekta leasinga, za što primatelj plaća leasing obrok. Mjesečni leasing obrok ulazi u trošak poslovanja, a pripadajući PDV u pretporez. Operativni leasing ima obilježja najma jer se prvenstveno radi o korištenju objekta leasinga, bez namjere stjecanja vlasništva, uz eventualnu mogućnost zamjene za novi objekt po isteku ugovora. Bilanca primatelja leasinga nije dodatno opterećena, jer nema dugoročnog zaduženja. Mjesečni obrok predstavlja mjesečni trošak poslovanja, zaduženje se ne evidentira, PDV se obračunava mjesečno na uslugu najma uz R-1. Na taj način smanjujete poreznu osnovicu i štedite. Nakon isteka ugovora objekt leasinga se vraća davatelju leasinga te se može zamijeniti za novi i moderniji model. Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasništvo korisnika sa zadnjom otplaćenom ratom leasinga. Za cijelo vrijeme najma vodi se u poslovnim knjigama korisnika kao investicija i iskazuje se u sklopu njegove bilance zaduženosti kao obveza. Vrijednost predmeta leasinga obračunava se u bruto iznosu sa PDV koji se plaća ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu završetku.
Financijski leasing ima obilježje kupoprodaje i namijenjen je onima, koji po isteku leasinga žele steći vlasništvo nad objektom leasinga. Objekt leasinga se vodi i otpisuje u knjigama Primatelja leasinga. Na taj način smanjujete poreznu osnovicu. U trošak poslovanja korisnika leasinga uz amortizaciju, ulazi i kamata. Po isporuci Davatelj leasinga izdaje R1 račun za objekt leasinga, temeljem kojeg primatelji leasinga - obveznici PDV-a, ostvaruju pravo na povrat PDV-a. Na taj način štedite. Učešće je unaprijed plaćena vrijednost - dio objekta leasinga koji umanjuje iznos financiranja i na njega se ne obračunava kamata. Plaćanjem zadnjeg obroka, primatelj leasinga stječe pravo na prijenos vlasništva nad objektom leasinga
21. Što je to interkalarna kamata?
Interkalarna kamata je kamata koja se plaća na iznos kredita za vrijeme od datuma plasmana kredita do datuma kada se kredit stavlja u otplatu tj. kada platimo prvu ratu kredita. Što je vrijeme od plasmana do prve rate dulje, to je interkalarna kamata veća.
22. Što je to vinkulacija?
Vinkulacija je ustupanje prava na isplatu vinkuliranog iznosa svote osiguranja na kreditora/vjerovnika. Drugim riječima, kada klijent potpiše vinkulaciju, on daje nalog osiguravatelju da u slučaju njegove smrti vinkulirani iznos uplati u korist kreditora/vjerovnika a istovremeno dozvoljava kreditoru/vjerovniku da se u slučaju istog događaja od istog vinkuliranog iznosa i naplati. Vinkulirani iznos može biti isti ili manji od osigurane svote. Vinkulacija police osiguranja u korist kreditora/vjerovnika radi se isključivo kada je polica instrument osiguranja naplate kredita. Kreditor/vjerovnik se ima pravo naplatiti po cijelom vinkuliranom iznosu samo ako je ostatak duga po kreditu klijenta isti ili veći od vinkuliranog iznosa, u protivnom razliku između duga po kreditu i vinkuliranog iznosa i/ili osigurane svote uvećane za ostvarenu dobit, osiguratelj je dužan uplatiti na korisnika police u slučaju smrti osiguranika ili zakonskog nasljednika ukoliko korisnik nije naveden.
23. Što je polica osiguranja nekretnine?
Osiguranje nekretnine spada u imovinsko osiguranje. Osiguranje imovine je bazično osiguranje čija je primarna funkcija sadržana u naknadi šteta koje uslijed osiguranih rizika nastanu na predmetu osiguranja. Jedan požar, oluja, snježni pritisak ili potres dovoljni su da u potpunosti unište Vaš dom. Jedna puknuta cijev dovoljna je da uništi parkete i zidove, jedna krađa da Vas osiromaši. Uz posjedovanje vrijednosti koje ste stekli radom dolazi i briga od gubitka istih, izazvana događajem koji niste mogli predvidjeti. Prebacite tu brigu na osiguravajuću kuću. Stoga, bez obzira radi li se o vašem domu, kući za odmor ili poslovnom prostoru, kvalitetna i pravodobna zaštita prava je odluka. Premija osiguranja najmanji je trošak u odnosu na onaj koji možete imati ukoliko se dogodi šteta. Osiguranje objekta od 200 m2 nalazi se u novčanoj granici unutar 150 € godišnje. Javite se progresu, pronaći ćemo optimalno osiguranje za vaš dom, kredit, život...
24. Što je zadužnica?
Zadužnica (ili Izjava o zapljeni računa), jedan je od instrumenata osiguranja naplate potraživanja. To je dokument kojom sudionici u kreditnom ugovoru daju suglasnost banci da zbog naplate potraživanja može plijeniti sredstva po svim njihovim računima, koje imaju otvorene u bilo kojoj financijskoj instituciji.
25. Što je mjenica?
Mjenica je vrijednosni papir koji vlasniku (npr. banci), daje pravo da naznačeni iznos na mjenici naplati od osobe koja je na njoj naznačena kao dužnik.
