U krizi se štedi još i više Jeste li među njima? Prosječan Hrvat mjesečno štedi 457 kuna

Svaki drugi građanin odlučuje se na klasičnu, oročenu štednju, slijede životna osiguranja, štednja u stambenim štedionicama pa dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi

Redovito štedi gotovo 70 posto hrvatskih građana, mjesečno u prosjeku »na stranu« stavljajući 457 kuna – pokazalo je istraživanje koje je ove godine provela agencija IMAS za potrebe Erste grupe. Iznos koji građani stavljaju na štednju veći je za 15 kuna od prosječne mjesečne štednje prošle godine, kažu rezultati istraživanja, koji su pokazali i to da žene na štednju stavljaju 50 kuna više mjesečno nego muškarci, ali ne i to troše li manje od muškaraca. Kad je dob u pitanju, najveće iznose štede, u prosjeku 561 kunu mjesečno, građani u dobi od 30 do 49 godina, oni od 15 do 29 godina na stranu uspijevaju staviti 383 kune, a stariji od 50 godina 402 kune…

Svaki drugi građanin odlučuje se na klasičnu, oročenu štednju, slijede životna osiguranja, štednja u stambenim štedionicama pa dobrovoljna mirovinska štednja i investicijski fondovi. Štednju smatra važnom 76 posto građana, primarno kao stvaranje »zaliha« – adekvatnog financijskog zaleđa za iznenadne situacije.

Prema riječima Zorana Balije, direktora odjela za planiranje osobnih financija u Progreso grupi,  tvrtki koja se bavi kreditnim posredovanjem, građani štede unatoč krizi. Sve su vrste štednje i osiguranja u porastu.

Ostatak teksta pročitajte na portalu Novilist.hr.