Meeting G2.1. Vera Maroshi

Meeting G2.1- Kako doći do kredita?

Savjeti / Progreso grupa / 04/11/2015 / 0 komentar

Pod pokroviteljstvom Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, od 26. do 30. listopada održana je poslovna konferencija pod nazivom Meeting G2.1. Cilj konferencije je na jednome mjestu okupiti i povezati uspješne poslovne ljude hrvatskog podrijetla iz inozemstva, te prikazivanjem mogućnosti ulaganja u gospodarstvo pomoći revitalizaciji gospodarstva Republike Hrvatske.

Treći dan konferencije na okruglom stolu “Kako doći do kredita?”, predstavljeni su problemi i prepreke, ali i moguća rješenja za poduzetnike i investitore, koji imaju interes ulagati u Republiku Hrvatsku. U raspravi su sudjelovali: Nicolas Baron Adamovich (Commerzbank) Srđan Šverko (RBA), Zoran Kureljušić (PBZ), Vera Maroshi (Progreso grupa), te Roman Šubić (HNB) kao moderator panel diskusije.

Nicolas Baron Adamovich, direktor hrvatskog predstavništva njemačke Commerzbank banke, istaknuo je kako su spremni podržati projekte, međutim istaknuo je da ih isključivo interesiraju ”veliki” projekti od minimalno deset milijuna eura pa naviše. Pohvalio je bankarski sustav u Hrvatskoj, spomenuvši da je dobro kapitaliziran, konzervativan i spreman podržati ulagače koji bi se odlučili investirati svoj novac i vrijeme u Republiku Hrvatsku.

Srđan Šverko izvršni direktor sektora za poslovanje s velikim poslovnim sustavima i poduzećima u stranom vlasništvu iz RBA banke, rekao je da je Hrvatska otvorena za investicije, te da postoje svi instrumenti koji su potrebni za praćenje poduzeća u realizaciji njihovih projekata i investicija. Izdvojio je factoring i leasing društva koja po njemu pružaju najzanimljivije mogućnosti za strane investitore koji pokreću posao ili otvaraju podružnice postojećeg poduzeća. Start-up tvrtke prije svega ovise o dobro razrađenoj ideji, te ako banka smatra da se radi o projektu kojega se isplati financirati, kreditirati će do maksimalno 70% od ukupnih sredstava koja su potrebna da bi se projekt realizirao. Segment ulaganja u turizam i energetiku je posebno istaknut kao isplativ.

Zoran Kureljušić, izvršni direktor Sektora za Marketing, grupe poslova s malim i srednjim poduzećima u Privrednoj banci Zagreb (PBZ) prvo je istaknuo naš geostrateški položaj i nabrojao nekoliko investicija koje samo što nisu ili su već krenule, a radi se o ulaganjima u željeznice i zračne luke. Pad cijena nekretnina je povezao s činjenicom da nam nedostaje kvalitetnih skladišno-distribucijskih centara, te prilike za nove investitore vidi u poljoprivredi, nautici i zbrinjavanju otpada. Potencijalnim investitorima je preporučio da prije ulaganja dobro procijene mikro okolinu, te je iznio prednosti niskih troškova rada. Po troškovima rada pripadamo u rang sa Slovacima, četiri puta smo povoljniji od Danaca, a od nas su tek nešto povoljniji Bugari.

Vera Maroshi, direktorica kreditnog odjela Progreso grupe govorila je o temi kako do kredita ako se investitori odluče kupiti nekretninu za privatno korištenje u Hrvatskoj. Istaknula je kako banke u prošlim vremenima nisu bile sklone financirati osobe koje ne rade i ne primaju plaću u Hrvatskoj, zbog slabe mogućnosti naplate i provjere poduzeća u kojima rade. Najviše odbijenih klijenta bilo je radi nemogućnosti prijenosa prihoda, odnosno zbog neimanja sudužnika koji bi zadovoljio kriteriji banke.

Rezidentom se prema Zakonu o deviznom poslovanju smatraju sve fizičke osobe s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj borave na osnovi dozvole boravka u trajanju od najmanje 183 dana, izuzev diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja, te članova njihovih obitelji.

Ako se rezidenti zaposleni u inozemstvu ili strani državljani zaposleni u Republici Hrvatskoj odluče za kupnju nekretnine na području Republike Hrvatske putem kredita, za očekivati je da će tijekom procesa realizacije stambenog kredita naići na velike prepreke u slučaju da nemaju kreditnog posrednika koji će ih voditi korak po korak.

Uobičajeni problemi

Već pri prvom koraku, kod izbora poslovne banke, događa se velika eliminacija. Većina banaka u Hrvatskoj ili ima kreditne linije kreirane posebno za pomorce koji rade na naftnim platformama i zaposleni su kod stranih poslodavaca koji imaju zastupništva u Hrvatskoj, ili nemaju takve kreditne linije.

Ako je stranac i uspio pronaći banku koja ima kreditnu liniju stambenih kredita za zaposlene u inozemstvu, vjerojatno će naići na drugu prepreku. Gotovo sve banke koje imaju takvu kreditnu liniju tražit će solidarnog dužnika, koji ne mora biti samostalno kreditno sposoban, ali mora biti državljanin Republike Hrvatske.

Ako je uporni stranac uspio zaobići i ovu prepreku, naći će se pred trećom. Prije samog započinjanja postupka realizacije stambenog kredita, banka će u većini slučajeva zahtijevati prijenos od tri do dvanaest mjesečnih primanja.

Postavlja se pitanje postoje li banke u kojima je moguće dobiti stambeni kredit bez prijenosa primanja ili solidarnog dužnika. Ima banaka u kojima rezidenti zaposleni u inozemstvu i strani državljani mogu realizirati stambeni kredit bez komplikacija. Važno je napomenuti da takvi klijenti mogu realizirati stambeni kredit u svrhu kupnje nekretnine, no u slučaju nadogradnje, adaptacije ili sl., potreban im je solidarni dužnik. Ako je riječ o kupnji stana koji je u izgradnji, do upisa hipoteke na stan i konačnog plasmana kredita primjenjuje se kamatna stopa za 1 % veća od redovne.

Također je važno da klijenti nemaju neurednosti u kreditnom izvješću HROK-a, i da su samostalno kreditno sposobni. Određivanje kreditne sposobnosti, uvjeti kredita i dokumentacija koju je potrebno prikupiti kod takvih klijenata se dosta razlikuju, kako općenito tako i unutar pojedinih poslovnih banaka.

Iznos, rok, kamate, valuta…

Realizacija stambenih kredita moguća je maksimalno do iznosa od 250.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, na rok povrata maksimalno do 20 godina. Krediti se najčešće odobravaju uz valutnu klauzulu u eurima, a ponekad i u američkim dolarima Isplaćuju se u kunama po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate kredita. Redovne mjesečne obveze plaćaju se u kunama po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate.

Glavni instrument osiguranja je nekretnina koju klijent kupuje, a kreditna sposobnost najčešće se određuje kao 60 postotni dio mjesečnih primanja koja moraju iznositi minimalno 15. 000,00 kn. Potrebno je i posjedovanje vlastitih sredstava od 30% do 50% , a s obzirom na to da klijent ne prima plaću preko banke, kamatna stopa na takav kredit se kreće između 6% i 6,5%, te je nešto nepovoljnija u odnosu na rezidente, rekla je Maroshi.

Dokumentacija i instrumenti osiguranja

U zadnje vrijeme se koristi obrazac koji tražitelj kredita ovjerava u inozemstvu u svojoj firmi, a on sadrži sve relevantne podatke za procjenu kreditne sposobnosti klijenta. Važno je da je potvrda ovjerena od strane sudskog tumača. Potreban je i izvod po deviznim primanjima za posljednjih dvanaest mjeseci. Ako je osoba zaposlena na ugovor, potrebno je priložiti prevedenu ovjeru tog ugovora. Klijent nerezident zaposlen u Hrvatskoj mora priložiti još i izjavu o političkoj izloženosti i izjavu o korištenju osobnih podataka.

U slučaju realizacije kredita kod kojega status klijenta nije obvezan, klijent ima obvezu otvaranja deviznog računa u poslovnoj banci, na koji, najčešće deviznom doznakom, s računa u stranoj zemlji prebacuje novčana sredstva u iznosu anuiteta. Primarni instrumenti osiguranja su mjenica, zadužnica i izjava o suglasnosti zapljene primanja potvrđene kod javnog bilježnika. Banka upisuje založno pravo na nekretninu, a iznos glavnice kredita i procjene nekretnine je u omjeru 1 : 1. U slučaju da procjena nekretnine ne ispunjava kriterije, banka ima pravo zatražiti dodatni instrument osiguranja poput oročenog novčanog depozita ili police životnog osiguranja.

Banke zadržavaju pravo po vlastitoj procjeni odbiti kreditni zahtjev ili zatražiti dodatne instrumente osiguranja, ali realizacija stambenog kredita za zaposlene u inozemstvu ili nerezidente zaposlene u RH, uz profesionalnoga kreditnog posrednika postaje stvarnost, poentirala je Maroshi u završnom dijelu izlaganja.■

Ne preplaćujte svoje kredite!

Skuplji televizor ima bolju sliku. Skuplji kredit ima veću ratu i ništa više. S Progresom štedite prije svega novac i vrijeme. Ispunite Progreso upitnik za kredit.

Idemo na upitnik

Podijelite članak



Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec.

O autoru
Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec.

članica uprave i direktorica

Yetunde Kristina Škorić, Mag. Oec. rođena je 05.12.1987. godine.
Nakon završetka srednje ekonomske škole, 2006. godine upisuje Ekonomski fakultet u Osijeku, smjer financije... [Pročitajte više]

Komentari

Imate pitanje ili komentar? Tu smo!