Skrivaju li kunski krediti zamku?

Ne.
Eto, da tekst koji slijedi ne bude triler u kojem se očekuje nekakav koban ishod, otkrili smo odmah odgovor, i sad možemo u miru elaborirati.

Građani su glavni potrošači bankarskih proizvoda. Kao takvi svakodnevno donose odluke o upravljanju kućnim budžetom, odnosno preuzimaju na sebe rizik ulaganja i zaduživanja, koji će u velikoj mjeri utjecati na njihov sadašnji i budući život.

Korisnici financijskih usluga, koji raspolažu potpunim i prije svega razumljivim informacijama, lakše će donijeti odluku o zaduživanju.

U posljednje su vrijeme na hrvatskom bankarskom tržištu u ponudi sve češće kunski krediti. Donedavno su kunski krediti za korisnika predstavljali skuplji oblik zaduživanja. Danas su krediti u domaćoj valuti, kamatom i troškovima, konkurentni kreditima uz valutnu klauzulu. Stoga posrednici Progreso grupe često nailaze na pitanje građana: skrivaju li kunski krediti zamku?

Tradicija čuvanja novca u stranoj valuti

Život donosi iskustvo te formira sklonost ulaganja prihođenog novca. Zbog straha od hiperinflacije građani na najmanju pojavu tečajne nestabilnosti pretvaraju kunsku štednju i raspoložive dohotke u eure, neovisno o tome što hrvatska kuna već godinama predstavlja jednu od najstabilnijih valuta Europe.

Neposredna posljedica visoke zastupljenosti devizne štednje je deprecijacija (obezvređivanje) domaće valute.

Banke ne mogu osigurati plasiranje kredita u domaćoj valuti, ako su njihovi izvori financiranja u eurima.

Velike su hrvatske banke u stranom vlasništvu te im izvor novčanih sredstava predstavljaju krediti banaka „majki“,  koji su redovito u devizama.

Male su banke u domaćem vlasništvu, a uglavnom se financiraju iz depozita građana i poduzeća. Međutim čak 75% depozita građana indeksirano je valutnom klauzulom.

Svakodnevni platni promet hrvatskih banaka odvija se u kunama. S obzirom na to da su izvori novčanih sredstava banaka u eurima, da bi nadoknadile gubitke koje ostvaruju konverzijom i tečajnim promjenama, banke na kredite u kunama stavljaju viši kamatnjak.

Krediti plasirani uz valutnu klauzulu švicarski franak ostavili su mrlju na bankovnom sustavu, ali i zazor građana od kredita uz valutnu klauzulu. S obzirom na to da potražnja za kreditima bez valutnog rizika raste, nužno je kunske kredite učiniti povoljnijima i pristupačnijima hrvatskim potrošačima.

Krediti plasirani u hrvatskim kunama mogu postati jeftiniji jedino ako građani štednju u eurima zamijene štednjom u domaćoj valuti.

Fiskalnom i monetarnom politikom hrvatska je Vlada odlučila potaknuti građane na štednju u domaćoj valuti. Uz veći kamatnjak kunska štednja svakodnevno privlači sve veći broj štediša.

Kamatne stope na oročene depozite u jednoj od hrvatskih banaka:

Štediše koji su odlučili držati štednju u eurima neće osjetiti slabljenje eura u odnosu na ostale valute pošto je hrvatska kuna vezana za euro. Iako štednja u eurima neće biti nesigurna zbog slabljenja eura i dalje će biti manje isplativa, jer su kamatne stope na taj oblik štednje niže.

Deprecijacija kune i strah od kunske štednje

Visoki je stupanj eurizacije u Hrvatskoj posljedica monetarne nestabilnosti u prošlosti. Danas je strah od inflacije i deprecijacije domaće valute iracionalan.

Uistinu Hrvatska narodna banka vrijednost domaće valute održava na nerealno visokoj razini, ali unatoč tome kuna je već godinama stabilna. Razdoblje stabilnosti domaće valute istovjetno je razdoblju stabilnosti valute euro. Dodatno na stabilnost kune možemo utjecati monetarnim reformama, dok političke intervencije u tečaj eura nisu moguće.

Eurizacija znači ovisnost gospodarstva o stabilnosti tečaja. Posao HNB-a u održavanju stabilnosti domaće valute je znatno teži ako hrvatski građani na šokove (rast cijene nafte, povećanja poreza i sl. ) reagiraju kupovanjem eura i stavljanjem deviznih depozita u banke.

Valja naglasiti da je štednja građana osigurana kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) u visini do 100.000,00 EUR-a u kunskoj protuvrijednosti po štediši, neovisno je li riječ o kunskoj ili deviznoj štednji.

Krediti u kunama

Usprkos aktualnim zbivanjima u eurozoni, euro i dalje predstavlja valutu stabilne kupovne moći. Stabilnost eura održavaju jaka gospodarstva pojedinih članica eurozone te Europska središnja banka, koja je uspjela očuvati nisku stopu inflacije. Vrijednost kune ovisi o stabilnosti tečaja kuna-euro.

U slučaju da hrvatski građani nastave štedjeti u eurima, banke bi odobravanjem dugoročnih kunskih kredita riskirale vlastitu stabilnost. Stvaranje tečajnih razlika u bilancama banaka moglo bi dovesti do urušavanja tečaja, ali i cijelog bankarskog sustava.

Poticanjem kunske štednje (viša kamatna stopa) polako raste broj štediša koji oročenja drže u domaćoj valuti.

Posljedično su banke počele odobravati kunske kredite koji uvjetima konkuriraju kreditima uz valutnu klauzulu. U posljednje su vrijeme u katalozima bankarskih proizvoda sve češći i stambeni krediti u kunama.

Više štednje u kunama = više kuna u bankama = jeftiniji

Primjer kunskog gotovinskog kredita uz fiksnu kamatnu stopu:

Primjer kunskog stambenog kredita uz promjenjivu kamatnu stopu:

Na odluku građana o realizaciji kunskog kredita vjerojatno utječe i strah od posljedica koje će uslijediti uvođenjem eura kao službene hrvatske valute. S obzirom na to da Hrvatska zadovoljava svega dva od pet kriterija za uvođenja eura, a u kriterije su uključeni i BDP te javni dug, građani koji su odlučili realizirati kredit na deset ili 15 godina nemaju razloga za  strah.

Usporedba gotovinskog kredita, u kunama i eurima, određene poslovne banke. Ugovorena je kamatna stopa fiksna za cijelo razdoblje otplate kredita.

Kunski krediti kamatom su neznatno skuplji. Ipak, potrebno je naglasiti da ugovaranjem fiksne kamatne stope građani realiziraju zajam čija je otplata izuzeta od valutnog rizika i promjene kamatnjaka.

Hrvatska je kuna već dvadeset godina stabilna. Stabilnost je tečaja nužna zbog tereta otplate inozemnog duga, domaćih kredita indeksiranih valutnom klauzulom te održavanja niske stope inflacije. Međutim u godinama recesije stabilnost deviznog tečaja i ekonomski razvoj Hrvatske uključuju prihvatljivo veću stopu inflacije te određenu razinu deprecijacije kune.

Čini se da neosnovan strah od kunske štednje i žudnja za kreditima bez valutnog rizika idu ruku pod ruku.

Jedina zamka koju skrivaju kunski krediti jest nešto viša kamatna stopa. Povećaju li se kunski depoziti u bankama i stambenim štedionicama uskoro bi najpovoljnije stambene kredite trebali predstavljati upravo kunski.